MUZEJ KRAPINSKIH NEADERTALACA Vraća nas u najranije početke ljudskog roda, kada je vatra tek bila izumljena
Krapinski pračovjek u Hušnjakovu prikazan u skladu s najsuvremenijim muzejima
Suvremenost novog muzeja odražava se u njegovom interaktivnom pristupu koji želi na jedinstven način protumačiti nastanak ljudskog roda kako ga mi danas poznajemo. Arhitekt Željko Kovačić, paleontolog Jakov Radovčić i njihovi brojni suradnici zaslužni su upravo za ovaj unikatan pristup.
Prošlo je 125.000 godina od kada je krapinski pračovjek hodao područjem Hrvatskog zagorja. Koristio je brojna kamena oruđa, lovio divlje životinje, te je čak poznavao vatru. Njegovu je ostavštinu otkrio, na samom kraju 19. stoljeća, Dragutin Gorjanović-Kramberger. Šest godina dugo iskopavanje izrodilo je nalazište od preko 900 ljudskih fosilnih kostiju. Prvotno je na području nalazišta, zbog njegove neprocjenjive kulturne i povijesne vrijednosti, bio osnovan 1970. Muzej evolucije. Četrdeset godina kasnije, 2010., otvoren je osuvremenjeni Muzej krapinskih neandertalaca. Postao je to “prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj”.
Suvremenost novog muzeja odražava se u njegovom interaktivnom pristupu koji želi na jedinstven način protumačiti nastanak ljudskog roda kako ga mi danas poznajemo. Arhitekt Željko Kovačić, paleontolog Jakov Radovčić i njihovi brojni suradnici zaslužni su upravo za ovaj unikatan pristup. Sadržaj, prema opisima voditeljstva muzeja, “pobuđuje sva osjetila”. Ističu se multimedijalne instalacije, filmovi, infokiosci, virtualne šetnje te hologrami koji zadivljuju posjetitelje, dok su dodatak k tome još muzejske radionice. Muzej organizira i dugogodišnje edukativne programe poput specijalnih vodstva te druge zanimljive pedagoške programe te interaktivne radionice i igraonice u prirodi.
Šećer na kraju jest činjenica da je svakodnevica praljudi prikazana kroz za svijet unikatni 3D-eksponat koji predstavlja zajednicu neandertalaca različite dobi i spola, okupljenih u polušpilji oko ognjišta. Muzej je otvoren posjetiteljima od utorka do petka od 9 do 17 sati i vikendom od 10 do 18 sati Cijena ulaznica za djecu, studente i umirovljenike iznosi 30 kuna, a 60 kuna za odrasle.
MUZEJ SELJAČKIH BUNA Tematski prikazuje povijest seljačkog stanovništva Zagorja
Definirajući događaj hrvatske renesanse vječno je zapečaćen
Postava nudi “cjeloviti pregled feudalnog Zagorja”, obrađen kroz nekoliko tematskih cjelina – povijest, kultura i svakodnevica
Smješten u dvorcu obitelji Oršić iz 18. stoljeća, Muzej seljačkih buna podsjetnik je na ustanak seljaka koji su bili potlačeni upravama feudalaca i klerika. Neuspjeli ustanak odvio se 1573. godine pod vodstvom Matije Gupca. Muzej je osnovan upravo povodom 400. godišnjice tog važnog događaja hrvatske povijesti.
Prvi postav muzeja tako je otvoren 1973.Paralelno s tim otkriven je spomenik Matiji Gupcu i Seljačkoj buni kojeg je izradio Antun Augustinčić koji svoju galeriju ima upravo u kulturnoj mreži pod nazivom “Muzeji Hrvatskog zagorja”. Unutar samog dvorca koji udomljava muzej, nalazi se i sačuvana barokna kapela s originalnim iluzionističkim freskama nastalih rukom majstora Antona Lerhingera gdje je izložena stalna izložba pod nazivom “Sakralna umjetnost Hrvatskog zagorja”.
Stalna postava Muzeja seljačkih buna kakva postoji danas otvorena je 2002. godine. Ona nudi “cjeloviti pregled feudalnog Zagorja”, obrađen kroz nekoliko tematskih cjelina – povijest, kultura i svakodnevica. Prije spomenuta Seljačka buna iz 16. stoljeća centralni je događaj postave, ali se i prikazuje razvoj kmetstva i njihovog društvenog položaja kroz tijek hrvatske povijesti. U okolici Muzeja se još nalazi uređen park, te šetnica dugačka jedan kilometar koja vodi do slavne Gupčeve lipe. Najpoznatije sezonsko događanje u sklopu muzeja čini Viteški turnir i obilježavanje Seljačke bune. Muzej je otvoren posjetiteljima od utorka do petka od 9 do 17 sati i vikendom od 10 do 18 sati.
Cijena ulaznica za djecu, studente i umirovljenike iznosi 15 kuna, a 25 kuna za odrasle.
MUZEJ “STARO SELO” KUMROVEC Sjećanje na veliku političku i poviijesnu ličnost Josipa Broza Tita
Naselje pretvoreno u atraktivni turistički dragulj kulturne baštine
Još 1947. godine došlo se do ideje da se stara jezgra naselja Kumrovec spomenički zaštiti. To je ujedno i naselje u kojem se rodio slavna povijesna i politička osoba Josipa Broza Tita. Kulturno-povijesni i likovni dio muzejskog postava 1950. godine uredili su akademski slikar Edo Kovačević i prof. Zdenko Vojnović, direktor Muzeja za umjetnost i obrt, dok je kućni ambijent obitelji Broz uredila prof. Gušić. Godine 1953. osnovan je Memorijalni muzej maršala Tita koji je djelovao pod upravom Etnografskog muzeja iz Zagreba. Najveći zahvati na uređenju i rekonstrukciji “Starog sela” izvedeni su u razdoblju od 1979.-1985. godine.
Taj postav tako je opstao do dana današnjeg kao sveobuhvatni prikaz svega što uključuje kulturu Hrvatskog zagorja. Tako je etno-selo Kumrovec postalo najveći tradicijski uređeni prostor u Hrvatskoj. Cilj je naglasiti i predočiti autentičan izgled zagorskog sela iz početka 20. stoljeća. Područje broji svega 40 obnovljenih objekata u kojima uređene postave govore o običajima i svakodnevici tamošnjih žitelja tog razdoblja, te njihove svakodnevne poslove i obrte uz koje su si osiguravali egzistenciju.
“Tu su tradicijske okućnice i vrtovi, štaglji i kotci – sve ono što je činilo bogati mozaik života na selu”. Titova rodna kuća glavna je atrakcija sa svojom zasebnom etnografskom postavom, a stara seoska škola sadržava prostoriju učitelja i autentičnu rekonstrukciju nekadašnje učionice. Rodna kuća Josipa Broza Tita koja obnovljena stoji u središtu sela sadrži etnografski i povijesni postav. U Staroj školi nalazi se rekonstrukcija nekadašnje učionice i učiteljev stan. Etno-selo otvoreno je posjetiteljima od utorka do petka od 9 do 17 sati i vikendom od 10 do 18 sati.
Cijena ulaznica za djecu, studente i umirovljenike iznosi 15 kuna, a 25 kuna za odrasle, te se ulaznica za Vilu Kumrovec naplaćuje još dodatnih 10 kuna.
VELIKI TABOR Čvrsto i obnovljeno stoji na malom brežuljku blizu Desinića
Nekada je obilježio našu obranu od Turaka – danas čuva relikvije minulog doba
Veliki Tabor jedna je od naših najbolje sačuvanih utvrda iz 15. stoljeća. Njezini zidovi štitili su plemićku obitelj Rattkay blizu današnjeg Desinića, a danas služe kao utočište brojnim muzejskim eksponatima onog doba. Sve je započelo od središnje kule na koju su se kroz stoljeća nadograđivale kule sa stambenom i obrambenom funkcijom. Umjetnička zbirka, kulturni pregledi, etnografija i arheologija – sve ove istraživačke discipline spojene su u stalnoj postavi muzeja koji se danas nalazi u prostorima dvorca. Dodatak toj ponudi je Tabor film festival koji se održava svako ljeto. Posjetitelje često također zaintrigira legenda o vitezu Fridriku i njegovoj ljubavi Veronici. Priča je to tragičnoj ljubavi koja završava na brojne načine – samo ne sretno. Dvorac je otvoren posjetiteljima od utorka do petka od 9 do 17 sati i vikendom od 10 do 18 sati. Cijena ulaznica za djecu, studente i umirovljenike iznosi 15 kn, a 25 kuna za odrasle.
GALERIJA AUGUSTINČIĆ Krije ostavštinu nezaobilaznog predstavnika moderne umjetnosti
Donacija slavnog hrvatskog kipara pretvorila se u modernu galeriju njegovog rada
Antun Augustinčić ukipio je Mir. Njegovo djelo postavljeno je sredinom prošlog stoljeća ispred zgrade UN-a u New Yorku i služi kao podsjetnik na neprestanu borbu solidarnosti i svjetskog zajedništva. Rodio se u Klanjcu, školovao u Hrvatskoj i Francuskoj, i svojem rodnom mjestu darovao svoju umjetničku zbirku nastalu tijekom 50 godina stvaranja. Rad je to koji je čuvenom umjetniku stvorio ugled ne samo u rodnoj državi, već u cijelom svijetu. Za galeriju je zaslužan arhitekt A. Lozica, te se ona sastoji od unutarnje galerije i vanjskog parka koji također izlaže dio rada Augustinčića. Stalna je to postava usavršena za posjetitelje još 1990. s naglaskom na tematski i komparativni pristup njegovom radu. Galerija je otvorena posjetiteljima od utorka do petka od 9 do 17 sati i vikendom od 10 do 18 sati. Cijena ulaznica za djecu, studente i umirovljenike iznosi 15 kn, a 25 kuna za odrasle.
