Nerijetko se navodi primjer Švedske kao jedne od zemalja sa najboljim životnim standardom u Europi. Imamo običaj da ovu, a i ostale skandinavske države navodimo kao primjer zemalja u kojima se dobro živi, ali ipak, ni njima nije sve “palo s neba”. Šveđani se vode svojom narodnom poslovicom koja glasi: Onaj koji kupuje što mu ne treba, krade od samoga sebe.
Ipak, neke stvari su nam prosto neophodne za život, a među tim osnovnim potrepštinama najveći dio novca ide, naravno, na hranu. Iako je moguće značajno uštedjeti prateći popuste koje mnoge trgovine i trgovački lanci nude (npr. aktualni Lidl katalog nudi brojne namirnice po akcijskim cijenama), individualna potrošnja je i dalje jako visoka.
Bez hrane se ne može, ali koliko Hrvati zaista troše na osnovne prehrambene namirnice, i koliko je to u usporedbi sa državama EU i bivše Jugoslavije?
Usporedba hrvatske potrošnje s potrošnjom ostalih europskih država
Prema podacima Eurostata – europske agencije za statistiku, hrvatske cijene hrane, bezalkoholnih pića i cigareta ipak spadaju u prosjek Europske Unije. No problem leži u tome što su prosječni prihodi dosta niži, čak i dvostruko, u usporedbi s prosjekom ostalih država članica EU.
Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u mjesecu ožujku 2021. godine bila je 7.138 kuna. Iako je sa tom plaćom hrvatski narod među najsiromašnijima u Europi, nažalost na jednoj drugoj ljestvici je na samom vrhu, a to je ljestvica prosječne potrošnje hrvatskih kućanstava na hranu u odnosu na ukupne troškove.
Kao što se može vidjeti na ovom grafu, naša država je na nezavidnom petom mjestu po potrošnji na hranu. Eurostatovi podaci govore da čak 18.3% od ukupnih troškova domaćinstva, jednoj prosječnoj hrvatskoj obitelji ode samo na jelo i piće. Na ovoj neslavnoj ljestvici prvo mjesto drži Rumunjska sa čak 23.1% troškova za hranu, dok će, s druge strane, jednom prosječnom domaćinstvu u Irskoj samo 8.6% ukupnih rashoda otići na jelo i piće.
Razliku između razine BDP-a (bruto domaći proizvod) te SIP-a (stvarna individualna potrošnja) među zemljama članicama Europske Unije iz 2019. godine možete pronaći na stranicama Državnog zavoda za statistiku.
Usporedba sa zemljama u regiji
Da sve ipak nije tako crno pokazuju podaci iz regije. Što se tiče država bivše Jugoslavije, samo je Slovenija ispred Hrvatske. Srbima na hranu ide 23.6% svih troškova, slično je i u Crnoj Gori, dok u Bosni i Hercegovini ta brojka ide čak i do 29%. Za Makedoniju Eurostat nema podatke, ali jasno je da je i tamo gotovo ista stvar. Ipak, ovo je svakako prevelik postotak, te bi kupovina na akcijama trebala biti neophodnost u svakom domaćinstvu.
Kvaliteta života u Hrvatskoj ipak raste
Osim što su prosječni hrvatski prihodi i cijena rada uvelike niži od istog u ostalih 27 država Europske Unije, i porezi u Hrvatskoj su značajno viši od onih u EU. S PDV-om od čak 25% nalazimo se među rekorderima visine poreza u Europi.
Ipak, prije nego spakirate kofere, znajte da nije sve tako crno. Ekonomski analitičar Damir Novotny objašnjava kako se kvaliteta života u Republici Hrvatskoj znatno poboljšala u posljednjih 20 godina, osobito otkada je Hrvatska članica Europske Unije. Dalje navodi kako je na poboljšanje kvalitete života znatno utjecala i siva ekonomija, koju procjenjuje na oko čak 30% cjelokupne ekonomije, a koja se po BDP-u ne vidi.
Što se tiče troškova za hranu, iako je hrvatski porez na prehrambene proizvode jedan od najviših u Europi, došlo je do pada cijena hrane uzrokovanog povećanom konkurencijom prilikom ulaska u EU. Zbog toga su određene namirnice, poput mesa, danas mnogo jeftinije nego prije.
Značajno olakšanje donijele su i brojne mjere iz proteklih nekoliko godina. Primjerice, osobni mjesečni odbitak je porastao s 3800 na 4000kn, mladi do 25. godine postali su u potpunosti oslobođeni poreza na dohodak, a onima od 25. do 30. godine života smanjen je za 50%. Država olakšice nudi i putem subvencioniranja stambenih kredita, neoporezivanja dopunskog osiguranja, povećanja naknade na roditeljskom dopustu, a i PDV na hranu u restoranima je pao s 25% na svega 13%.
Sve u svemu, i dalje je mnogo prostora za daljnji napredak, no kvaliteta života u Hrvatskoj se svakako poboljšava godinu za godinom.
