Ove, 2024. godine, obilježava se 100-ta obljetnica biodinamičkog načina uzgoja hrane u kojem se koriste metode i prakse koje štite tlo i okoliš i prihvatljive su prirodi.
Rast od 57 posto
Naime 1924. godine skupina poljoprivrednih proizvođača primijetila je porast bolesti, odnosno smanjene otpornost na bolesti i kod životinja i kod biljaka. Usporedno s time, postojala je zabrinutost zbog negativnih učinaka agroindustrijskih praksi i kemijskih gnojiva, koja su se tek počela koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji. Obratili su se dr. Rudolfu Steineru, uvjereni da mora postojati bolji način za poljodjelstvo i rad s prirodom. Bio je to početak biodinamičkog uzgoja, odnosno početak serije od osam predavanja koje je održao dr. Rudolf Steiner 1924., objavljen kasnije pod naslovom “Poljoprivredi tečaj”.
Tijekom ovih sto godina ovaj je impuls iz 1924. godine prenesen s jednog mjesta na cijeli svijet, od prve skupine do stotina grupa, od srednjoeuropskog konteksta do mnogih kulturnih regija svijeta. Od tog trenutka nadalje, pokret je nastavio rasti i samo su u posljednjem desetljeću biodinamičke površine su porasle za 57%, dosegnuvši u 2022. godini 255.000 hektara o kojima se brine više od 7.000 poljoprivrednika diljem svijeta.
Biodinamička poljoprivreda često igra ulogu oglednog izloga kada se radi o demonstriranju poljoprivredne proizvodnje prihvatljive prirodi. Njemačko ministarstvo za hranu i poljoprivredu odabralo je nekoliko biodinamičkih farmi kao primjer najbolje ekološke prakse, dok je biodinamička farma Tablehurst u Ujedinjenom Kraljevstvu proglašena najboljim proizvođačem hrane prema BBC-jevim nagradama za hranu i uzgoj.
Prema Rudolfu Steineru
Biodinamičari na svoj vrt ili imanje gledaju kao na živući organizam. Ideja je stvoriti raznolik ekosustav, koji sam po sebi stvara otpornost, te vratiti ekosustavu više nego što od njega uzimate. Rezultat se očituje u povećanoj količini hranjivih tvari u hrani, poboljšanom okusu i duljem roku trajanja namirnica.
Jedno od osnovnih pomoći koje koriste biodinamički proizvođači Sjetveni je priručnik kojeg je prije 62 godine utemeljila danas već legendarna Maria Thun. Na osnovi učenja dr. Rudolfa Steinera i vlastitog istraživanja, svoj prvi Sjetveni priručnik objavila je 1961. godine.
Sjetveni priručnik koriste poljoprivrednici, vrtlari i pčelari diljem svijeta, a u njemu su navedeni povoljni i nepovoljni dani za sjetvu, presadnju, njegu i spremanje biljaka te rad s pčelama temeljeni na suodnosu rasta biljaka i životinja te planetarnih ritmova.
Kroz svoja 60 godišnja istraživanja, otkrila je da je svaki dio biljke povezan s određenim elementom (četiri elementa - zemlja, svjetlost ili zrak, voda, toplina) kroz koji Mjesec prenosi na Zemlju impuls koji blagotvorno utječe na rast biljaka kroz ove elemente tijekom svog 27-dnevnog putovanja i to:
element zemlje potiče rast korijena, element svjetlosti ili zraka utječu na razvoj cvijeća i eteričnih ulja, element vode razvija lišće i stabljike, element topline ubrzava razvoj voća i sjemena.
U skladu s kozmičkim ritmom dana
Na osnovu ovih opažanja podijelila je biljke u četiri skupine:
Biljke korijena – sve vrste korjenastih biljaka, gomolja i lukovice (krumpir, mrkva, repa, luk, rotkva, cikla, celer i peršin korjenaš, itd.)
Biljke lista – biljke čiji nam listovi ili stabljike služe kao hrana (sve vrste zelene salate, kupusnjače, celer i perčin listaš, matovilac, cikorija, začinsko bilje ono koje ne sadrži eterična ulja itd.
Biljke ploda – plodovito voće i povrće (krastavci, paprika, rajčice, tikvice, grah, jagode, bobičasto voće, voćke itd.)
Biljke cvijeta – biljke koje uzgajamo radi cvijeta (suncokret, aromatično bilje, sve vrste cvijeća, kao i lan, brokula, cvjetača itd.)
Na osnovu dosad iznesenog, preporuča se rad s biljkama (sjetva, presađivanje, okopavanje, gnojenje i berba) u dane koji su povoljni za određenu navedenu skupinu što se vrlo lako iščita iz Sjetvenog priručnika.
U biodinamičkom načinu uzgoja, posebice ako se radi o vrtu, a ne o velikim parcelama, preporuča se rad u skladu s kozmičkim ritmom dana, što znači da su prijepodne gornji dijelovi biljaka puni sokova, a poslijepodne ti sokovi streme u donji dio biljke.
Stoga ćemo prema tome planirati rad u vrtu na način da nam je berba: biljaka ploda i lista – prijepodne; biljaka korijena – popodne; biljaka cvijeta - cvijet i list prijepodne, korijenje za čajeve i ljekovito bilje popodne.
Presađivanje u skladu s dnevnim ritmom: biljke iz zemlje vadimo ujutro, presadimo ih na novo mjesto uvečer.
Okapanje u skladu s dnevnim ritmom: ako je zemlja previše vlažna okapamo ujutro, ako je presuha – popodne.
U skladu s prirodom
Postoje ritmovi u mjesecu koje su pratili i za koje još i danas znaju naši stari poljoprivrednici. Primjerice, za rastućeg Mjeseca dok je svjetlost sve veća, posijte i presadite cvjetnice i druge biljke kratkog vijeka s kojih ćete ubrati lišće, sjemenke, cvijeće ili plodove. Također, povećani protok vlage u trajnim biljkama čini dobar trenutak za vrijeme rastućeg Mjeseca za cijepljenje grmlja i drveća.
A za vrijeme silaznog Mjeseca, dok se svjetlost smanjuje, sijte biljke koje ovise o snažnom korijenskom sustavu, kao što su korjenasti usjevi i trajnice. Orezivanje se također može završiti tijekom Mjeseca u opadanju, u periodima mirovanja, kada je protok soka smanjen.
Ukratko, ono što je važno u biodinamičkom načinu uzgoja je prije svega priprema tla koristeći biodinamičke preparate koji ne iscrpljuju već oživljuju tlo koje ostaje trajno plodno. Preporuča se upotreba komposta, poštivanje plodoreda, plitka obrada tla sa podrivačem te očuvanje starih sorti.
Na radionicama koje organizira ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera možete naučiti sve o izradi i korištenju biodinamičkih preparata i kompostu te u suorganizaciji s udrugom Duga možete razmijeniti stare sorte sjemenja.
Kako do Sjetvenog priručnika i radionica
Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera kao referenti centar za biodinamičku poljoprivredu u Hrvatskoj redovito provodi edukacije i radionice. Potrebne dodatne informacije i literaturu te Sjetveni priručnik Marie Thun koji izlazi za svaku godinu možete nabaviti u ustanovi Centar dr. Rudolfa Steinera, Prvomajska 4, Donji Kraljevec ili na tel.: 040 655 612.
