Znanstvenim skupom u Lepoglavi obilježene dvije značajne obljetnice

Napisao/la: Varaždinske vijesti -
Znanstvenim skupom u Lepoglavi obilježene dvije značajne obljetnice Foto: Grad Lepoglava

Povodom 10. obljetnice uvrštenja lepoglavske čipke na UNESCO-ov popis reprezentativne svjetske nematerijalne kulturne baštine čovječanstva i 620. obljetnice prvog pisanog spomena Lepoglave, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Grad Lepoglava organizirali su znanstveni skup na kojem su okupljenima u čitaonici Gradske knjižnice Ivana Belostenca o ovim značajnim obljetnicama govorili prof. dr. sc. Mijo Korade, dr.sc., dr. Sanja Cvetnić i dr. sc. Tihana Petrović Leš.

- 620. obljetnica prvog pisanog traga Lepoglave govori o šest stoljeća bogate prošlosti Lepoglave koju su, prije svih, obilježili pavlini, nositelji znanja, obrazovanja, prosvjetiteljstva i vjere. Ostavili su pavlini dubok trag u povijesti ne samo našeg grada, već Hrvatske i srednje Europe. Zahvaljujući njima već smo tada bili dio velikog civilizacijskog dosega kao što smo i danas zahvaljujući i uvrštenju lepoglavskog čipkarstva na UNESCO-ov popis reprezentativne svjetske nematerijalne kulturne baštine čovječanstva – istaknuo je gradonačelnik Marijan Škvarić na samom početku znanstvenog skupa.

Ispred Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti nazočne je pozdravio dr. sc. Vladimir Huzjan. Istaknuo je tom prigodom da Lepoglava danas više nije, zahvaljujući naporima Grada Lepoglave, asocijacija za zatvor već za čipku, barok, Rangera i druge znamenitosti iz svoje bogate kulturne baštine.

Govoreći o Ivanu Rangeru dr. Sanja Cvetnić je naglasila da se o Rangeru dosta toga zna, ali da je njegovo ime poznatije nego sadržaj onog što je radio i napravio.

- Ranger je donio posve novi stil u kontinentalnu Hrvatsku. Naime, podaci kojima raspolažemo govore da je Ranger boravio u Italiji, najvjerojatnije u Rimu. Tako su Lepoglava i njezina okolica prve saznale što je novog u Rimu, što je novi stil. Ranger je obilježio našu baštinu. Ostavio je zidne oslike za koje možemo reći da participiraju u barokni fenomen koji je obilježio stvaralaštvo od Sankt Petersburga do juga Italije te cijele zapadne i dio istočne Europe – istaknula je dr. Sanja Cvetnić. Njeno je predavanje popraćeno fotografijama Rangerovih djela koje je izradio fotograf Darko Gorenak.

Da je jedan od najvećih samostana u Hrvatskoj bio onaj u Lepoglavi koji je 16. stoljeću postao sjedište čitavog pavlinskog reda i u kojem je stolovao i general reda nazočne je, govoreći o djelovanju pavlina, upoznao prof. dr. sc. Mijo Korade.

- Pavlini su red koji je bio autohtoni hrvatsko-ugarski red i koji je imao veliki utjecaj na društvo u kojem su djelovali, kulturu i znanost – istaknuo je prof. dr.sc Korade.

Dr. sc. Tihana Petrović Leš govorila je o uvrštenju lepoglavske čipke na UNESCO-ov popis reprezentativne svjetske nematerijalne kulturne baštine čovječanstva ne propustivši priliku još jednom istaknuti značaj lepoglavskog čipkarstva i jedinstvenu ljepotu lepoglavske čipke.

Ove važne obljetnice o koje su bile teme ovog znastvenog skupa obilježio je i Varaždinski klub kolekcionara izdavanjem prigodne omotnice i dopisnice.

lepoglava_znanstveni_skup_1.jpg

lepoglava_znanstveni_skup_2.jpg

lepoglava_znanstveni_skup_3.jpg

lepoglava_znanstveni_skup_4.jpg

lepoglava_znanstveni_skup_5.jpg

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.