Ovih dana završene su redovne zaštite u vinogradu od pepelnice, plamenjače, pepeljastog grožđanog moljca, a posebno se pratila i prisutnost američkog cvrčka u prevenciji zlatne žutice vinove loze.
Na kritičnom području nalaze se i vinogradi članova Udruge vinogradara i voćara “Sveti Antun” u kojima je nedavno održano demonstrativno predavanje “Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene 2021. - korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki; prepoznavanje simptoma zlatne žutice vinove loze”. Kako ovu bolest držati pod kontrolom i kakva su iskustva vinogradara saznali smo na terenu od predstavnika udruge Ivice Pozdera koji najavljuje berbu za sredinu rujna navodeći da ne bi trebalo biti odstupanja.
Rascjepkani posjedi veliki problem
- Veliku pažnju posvećujemo edukacijama i svake godine imamo priliku čuti najnovije informacije vezane za zaštitu od stručnjaka koji nas upozoravaju na probleme, a ujedno nam nude i rješenja. Imamo odličan odnos s Ministarstvom poljoprivrede koja je u vinogradu udruge postavila Meteo postaju za praćenje podataka kako bismo na vrijeme dobili informaciju o pojavi određenih bolesti - kaže sugovornik Pozder.
Kao i na cjelokupnom području županije, američki je cvrčak prisutan i u njihovim vinogradima te veliki problem u rješavanju ovog prijenosnika bolesti zlatne žutice jesu rascjepkani posjedi, zapušteni vinogradi i velikim dijelom nasadi pod direktnom lozom (noja, noha, tudum, šmarnica) koja se ne štiti kemijskim metodama. Inače, Udruga vinogradara i voćara Sveti Antun iz Tužna broji 120 članova s područja županije. Obrađuju vlastiti vinograd sa 240 čokota od čega je 120 Rajnskog rizlinga i 120 Graševine te proizvedu do 500 litara vina.
- Od ukupnih 3.700 ha registriranih u županiji na području općine Vidovec na kojoj djeluje Udruga pod lozom je oko 35 ha na oko 380 parcela što bi pokazalo da su prosječni vinogradi veličine od oko 800 do 1000 m2. Na našem području smo među prvima detektirali američkog cvrčka i pristupili uništavanju zaraženih loza u koordinaciji sa Fitosanitarnom inspekcijom. Nažalost ne postoji jednostavan recept za zaštitu protiv zlatne žutice, ali postoji niz stepenica koje se moraju poštivati da bi se bolest držala pod kontrolom. Prije svega bitna je edukacija sa stručnjacima, a tu nam pomaže dr.sc Željko Budinšćak koji danas dolazi na naše područje i postavlja feromonske klopke i žute ljepljive ploče, kako bi se iz godine u godinu pratilo širenje bolesti - kaže sugovornik, dodajući da odgovornim ponašanjem svakog od proizvođača grožđa može se napredovati u poboljšavanju situacije u razmnožavanju bolesti i riješiti sukcesivno vrlo opasan problem.
Mehanička borba protiv cvrčka, odnosno krčenje vinograda temelj je borbe svakog vinogradara. Nažalost iz godine u godinu iz vinograda se vade zaraženi panjevi koji se pale i na taj način otvara se pozicija za sigurniju proizvodnju sa manje šteta u idućoj godini i smanjenje širenja bolesti u okolici.
- Lani je iskrčeno, a prema podacima iz ARKOD-a, 0,31 ha vinograda u vlasništvu četiri domaćinstva. U razgovoru s članovima Udruge primjećuje se manji pritisak štetnika i sve manje je zaraženih čokota, no u ovoj godini štete se mogu zajednički podijeliti na sve probleme koji prate uzgoj loze. Dugoročno veći je problem cvrčak jer on ostavlja problem za iduću godinu dok su klimatski uvjeti odradili svoje za ovu godinu. Srećom kada se zbroje učinci klime moramo biti zadovoljni jer sa sadašnje perspektive proizvodni proces kontinuirano je odrađeni i neće imati negativne posljedice na urod - kaže sugovornik.
Globalna ekonomska politika
Među ostalim sugovornik navodi da su najosjetljivije sorte na pojavu zlatne žutice prvenstveno Chardonay, Rajnski rizling, Pino, Souvignon, a ostale su nešto tolerantnije.
- Kod nas tradicionalno i po kvalitativnim i po kvantitativnim osnovama najviše ima Graševine, Rajnski Rizling, Moslavac-Šipon, Pino, Chardonay, Souvignon, Muškati, Traminac, Zeleni Silvanac, a od crnih tu su Frankovka, Pino crni, Merlot pa i Caberne souvignon. U novije vrijeme ima i poklonika sadnje loze koja je otpornija na bolesti pa zahtjeva manje tretiranja kao što su Solaris, Phenix i Regent - kaže sugovornik, dodajući da budućnost vinogradarstva definitivno ne ovisi o ovim problemima vezanim za zaštitu već ovise o globalnoj ekonomskoj politici i interesima svjetskih proizvođača pića te njihovim medijskih kampanja i nametanje tržištu ciljanih proizvoda.
- Vinogradarstvo će sigurno opstati samo je pitanje u kojoj mjeri. Mi se borimo zadržati tradicijsku proizvodnju jer time održavamo naše pitome brežuljke koji u sebi kriju neizrecive turističke potencijale, a time i opstojnost stanovnika u ruralnim područjima. Danas veliki problem u ovom slučaju stvaraju neriješeni imovinsko-pravni odnosi pa je teško naći nesavjesne vlasnike zapuštenih vinograda koji su žarište za naše probleme. Kada ćemo riješiti barem 50% rješivih problema, uvjeren sam da će i zaštita od bolesti i štetnika biti puno učinkovitija i svrsishodnija pa će se problemi sami po sebi postepeno anulirati - zaključuje.
Urod vinove loze
Među ostalim, sugovornik ističe ako se u konačnici analizira godina po pitanju berbe ne bi smjelo biti problema.
- Urod vinove loze ne bi smio podbaciti jer kvalitetna i nešto manje potrebna zaštita u ovoj godini doprinijeli su da urod bude na razini prošle godine - kaže sugovornik.
U dobroj godini što se tiče klime i sa kvalitetnom zaštitom, ako je potrebna, kaže, može se očekivati urod od oko 10.000 kg po hektaru što bi u konačnici iznosilo oko 7.000 litara vina po hektaru.
Gdje se sve fitoplazma proširila
U Hrvatskoj je 2003. godine američki cvrčak prvi puta otkriven u vinogradima u Iloku, Novigradu i Štrigovi. Do kraja 2017. godine zlatna žutica nađena je u vinogradima u Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Istarskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Virovitičko-podravskoj, Krapinsko-zagorskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Vukovarsko-srijemskoj županiji i u gradu Zagrebu, te su na temelju toga određena i proglašena demarkirana područja. U Varaždinskoj županiji je većina općina proglašena zaraženim.
- Zaraženo područje je širine najmanje kilometar od mjesta na kojem je utvrđena prisutnost štetnog organizma. Sigurnosno područje je širine najmanje pet kilometara od granice zaraženog područja. Simptomi se na trsovima javljaju krajem lipnja, a suzbijanje američkog cvrčka potrebno je provesti u barem tri tretiranja. U Hrvatskoj su registrirani insekticidi za suzbijanje američkog cvrčka: Decis 2,5 EC, Sumialfa 5 FL, Avaunt EC, Cythrin Max, Abanto, Krisant EC, Pyregard (Piretro Natura), Asset Five, a ukoliko se uoče simptomi zlatne žutice potrebno je odmah obavijestiti fitosanitarnog inspektora ili Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu – Zavod za zaštitu bilja ili Ministarstvo poljoprivrede - kaže Zrinka Večerić iz Ministarstva poljoprivrede.
