U prostorijama Općine Trnovec Bartolovečki u Trnovcu te u Etno kući Kitec u Domitrovcu u četvrtak, 3. travnja, održane su prve dvije radionice - Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, na kojima su predstavljeni rezultati studije te ključni izazovi u prilagodbi ovih sektora klimatskim promjenama.
Radionice su organizirale tri lokalne akcijske grupe – LAG Sjeverozapad, LAG Izvor i LAG Prizag, u okviru provedbe projekta – Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, a rezultate ove studije predstavili su njeni autori, meteorolozi – dipl. ing. Bojana Borić i dr. sc. Goran Gašparac.
- Studija Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i voćarstvo sjeverne Hrvatske obuhvatila je projektno područje u četiri županije – Varaždinske, Koprivničko – križevačke, Krapinsko – zagorske i Zagrebačke županije. Temeljem podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda napravljena je analiza te klimatske projekcije, temeljem kojih je izrađena i studija utjecaja na ratarstvo i povrćarstvo, dvije poljoprivredne grane koje su najzastupljenije na projektnom području. Kako bi se poljoprivrednici na ovom području što bolje prilagodili promjeni klime u studiji su objavljene i mjere, koje su podijeljene u dvije grupe. Prva grupa mjera temelji se na tehnologijama, a druga grupa mjera odnosi se na izbor sortimenata, pa se preporuča izbor sorti koje se mogu sijati ili saditi ranije – istaknula je na radionicama Bojana Borić.
Zanimljive podatke vezane uz klimatske promjene na radionicama je predstavio dr. sc. Goran Gašparac.
- Analizirali smo medijalnu temperaturu, oborine i vjetar na području sjeverne Hrvatske, a i ovo je istraživanje pokazalo da u posljednjih trideset godina imamo porast temperature, kako srednje i dnevne, tako i minimalne i maksimalne temperature. Posebno je zanimljivo da upravo maksimalna temperatura ima veću stopu rasta, koja iznosi oko 1,5 stupanj Celzijusa. Vrijedi istaknuti i kako je u analiziranom razdoblju od trideset godina zabilježeno i više vrućih razdoblja, pa je i broj vrućih dana, s temperaturom većom od 30 stupnjeva, porastao sa 17 na 32 dana. Oborina pak nije dala neki jasni signal, no, pokazalo se da imamo više oborina u zimi, a manje u ljetnim mjesecima. U posljednjih trideset godina povećana je i brzina vjetra na ovom području, i to za 1,5 metar u sekundi. U tom razdoblju smo imali i manje snijega. Analizirali smo i pojavu mraza, koji negativno utječe na sve poljoprivredne kulture koje smo analizirali. Pokazalo se da imamo sve manje dana s pojavom mraza. U posljednjih trideset godina imamo manje četrdeset dana s mrazom, a mraz se pojavljuje sve kasnije, posebice, jaki mraz. Klima se nedvojbeno promijenila, a i dalje se mijenja, jer se linearni trend porasta temperature nastavlja – rekao je o rezultatima ove studije, prve koja je bila fokusirana baš na ovaj dio Hrvatske, meteorolog Goran Gašparac.
Zbog klimatskih promjena poljoprivredni proizvođači će morati optimizirati rokove sjetve i žetve, a morat će sijati nove sorte koje će biti bolje prilagođene klimatskim promjenama. Stoga će, istaknuto je na radionicama, poljoprivrednici morati više surađivati sa znanstvenicima, kako bi se kroz proaktivni pristup umanjile štetne posljedice promjene klime na poljoprivrednu proizvodnju u ovom dijelu Hrvatske.
Radionica – Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, u petak, od 18 sati, bit će održana u Centru za kulturu i informiranje „Dragutin Novak” u Ludbregu, a ciklus ovih radionica bit će nastavljen sljedeći tjedan, kada će radionice biti održane u Varaždinu i Petrijancu.
