U županijskoj palači u Varaždinu i novoobnovljenoj „Staroj školi“ u Petrijancu, u utorak, 8. travnja, održane su radionice – Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske.
Radionice je organizirala Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad, u okviru projekta – Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske, kojeg provode tri lokalne akcijske grupe – LAG- Sjeverozapad, LAG Izvor i LAG Prizag.
Rezultate studije te ključne izazove u prilagodbi ovih, na području sjeverne Hrvatske najzastupljenijih poljoprivrednih grana, na radionicama u Varaždinu i Petrijancu predstavili su autori studije dipl. ing. Bojana Borić i meteorolog dr. sc. Goran Gašparac.
-Istraživanje je pokazalo da u posljednjih trideset godina imamo porast temperature od oko 1,5 stupanj Celzija, što se manifestira kroz porast broja vrućih dana, s temperaturom većom od 30 stupnjeva. Klimatske promjene uzrokuju raniji početak sjetve i sazrijevanja usjeva. Ovaj pomak posebno je izražen kod kukuruza, za koji su tek u posljednjem desetljeću postignuti optimalni uvjeti potrebni za kvalitetan prinos i raniju žetvu. Visoke temperature mogu dovesti do ubrzanog sazrijevanja, smanjenja prinosa i kvalitete plodova, povećanja stresa za biljke, što smanjuje njihovu sposobnost fotosinteze, izaziva dehidraciju i slabi njihov rast. Studija je pokazala da se je klima nedvojbeno promijenila i da se i dalje mijenja, budući da se trend porasta temperature nastavlja – rekao je o rezultatima ove studije meteorolog Goran Gašparac.
Kako bi se poljoprivrednici na ovom području što bolje prilagodili promjeni klime u studiji su objavljene i mjere, koje su podijeljene u dvije grupe.
Prva grupa mjera temelji se na tehnologijama, a druga grupa odnosi se na izbor sortimenata, te se preporuča izbor sorti koje se mogu sijati ili saditi ranije.
-Dva su smjera djelovanja u suočavanju s klimatskim promjenama. Jedan je ublažavanje njihovog utjecaja i prilagodba novonastalim uvjetima. Kratkoročno, mjere ublažavanja predstavljaju način da se kroz ciljane intervencije i ulaganja smanje rizici povezani s klimatskim promjenama. Ove mjere mogu uključiti bolje upravljanje resursima i razvoj otpornijih sustava. Međutim, dugoročno, prilagodba postaje neizbježan smjer, kojim se društvo i ekosustavi nastoje prilagoditi promijenjenim klimatskim uvjetima. Prilagodba uključuje strategije koje omogućuju ublažavanje posljedica na način da se rizici minimiziraju ili čak preokrenu u potencijalne koristi, kroz inovativne tehnologije, promjene u poljoprivredi i infrastrukturna rješenja. Prilagodba poljoprivrede na klimatske promjene zahtijeva promjene u osnovnim agrotehničkim praksama, uključujući prilagodbu u obradi tla, odabiru sorti, vremenu sjetve i berbe te metodama zaštite usjeva od novih klimatskih prijetnji. Jedan od važnih aspekata ove prilagodbe su i financijski poticaji koji omogućuju poljoprivrednicima implementaciju modernih tehnologija i inovativnih sustava zaštite – naglasila je na predavanjima Bojana Borić.
Na predavanju u Petrijancu ovaj je projekt pohvalio Željko Posavec, načelnik Općine Petrijanec, a o projektu – Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske predstavio je Emil Tkalec, LEADER menadžer i tajnik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad
