Veleposlanstvo Države Izrael u suradnji s Gradom Ludbregom organiziralo je svečanost priznanja pok. Ljudevita Vrančića, Marije i Ivana Runjka, Miroslave i Antuna Žiže te Marije i Zvonka Kerstnera kao Pravednike među narodima, priznanja koje odaje Yad Vashem. Spomenuti su Ludbrežani u to teško doba spasili Theodoru (Doru) Basch (udanu Klayman) i Zdravka Bascha.
Pravednici među narodima, koje proglašava Yad Vashem - Svjetski centar za sjećanje na holokaust u Jeruzalemu, nežidovi su koji su poduzeli velike rizike kako bi spasili Židove tijekom holokausta. Spašavanje je imalo mnoge oblike i Pravednici su dolazili iz različitih nacija, religija i društvenih slojeva. U svijetu potpunog moralnog kolapsa postojala je mala manjina koja je skupila izuzetnu hrabrost da podrži ljudske vrijednosti. Veleposlanik Koren zahvalio je gradonačelniku Ludbrega Dubravku Biliću na gostoprimstvu, te mu je pripala čast da posmrtno proglasi Pravednike među narodima čija će imena biti uklesana na spomen-zidu u Yad Vashemu u Jeruzalemu uz još 130 ranije priznatih Hrvata, među kojima su još tri para iz Ludbrega (Schmidlehner, Golubić i Vugrinec).
Theodora Basch, danas Klayman javila se putem videoporuke.
-Počast bi trebala ići svim građanima Ludbrega koji su bili sa mnom za vrijeme rata od 1941. do 1945. godine te su mene i mog brata štitili od ustaša i tako spasili naš život. Čitava moja ludbreška obitelj, moji roditelji, svi su bili ubijeni. Moja najveća sreća bila je da sam poslije rata postala pokćerka Ljudevita Ludve Vrančića. Najvažnije je bilo to da me naučio da poštujem sve ljude, bez obzira na njihovu politiku, religiju ili na to jesu li bili imućni ili siromašni, i da im se trebalo pomoći. Ludbrega se još uvijek rado sjećam – zaključila je Theodora Basch Klayman.
Veleposlanik Koren također je istaknuo kako je vrlo simbolično što je ova svečanost u Ludbregu održana u tjednu održavanja Jom Hašoa, Dana sjećanja na holokaust i Dana pobjede nad fašizmom.
- Za nas u Izraelu, kao i za židovski narod diljem svijeta, od brutalnog i neviđenog napada na državu Izrael 7. listopada i najgorih zločina nad Židovima od Drugog svjetskog rata, Holokaust je postao opipljiviji. Sjetimo se njegovih korijena tada, ali i sada: otrovnog antisemitizma, huškanja i mržnje. Pamtimo i nemojmo zaboraviti! Niti židovske žrtve, niti hrvatske Pravednike među narodima - zaključio je veleposlanik Koren.
