Natura 2000 je mreža zaštićenih ekoloških područja u Europskoj uniji, uspostavljena 1992. godine, s ciljem očuvanja i zaštite ozbiljno narušene bioraznolikosti. Temelji se na dvije direktive: Direktivi o staništima i Direktivi o pticama. U Republici Hrvatskoj ova mreža obuhvaća ukupno 25.965 km2. U sjeverozapadnom dijelu područja Nature 2000 ima izrazito malo (slika 1.). Jedno od tih malobrojnih područja je Vršni dio Ivančice, oznake HR2000371, u kojem obitava devet ciljnih životinjskih i šesnaest ciljnih biljnih vrsta, a postoji i pet ciljnih vrsta staništa. Površina tog dijela ekološke mreže iznosi 60,75 km2, odnosno samo 0.231 % površine ukupne ekološke mreže Natura 2000 u Republici Hrvatskoj. I sada je privatni kapital bezobzirno nasrnuo na taj mali preostali dio, računajući na spregu s njima „sklonim“ političarima koji su odjednom otkrili svoju veliku ljubav prema kamenu. Usporedi li se kapacitete svih aktivnih hrvatskih kamenoloma s planovima izgradnje cesta i željezničkih pruga u idućih dvadesetak godina, lako je zaključiti da kapaciteti višestruko premašuju ove potrebe.
Slika 1. Ekološka mreža Natura 2000 u Republici Hrvatskoj. Zaštićeno područje Vršni dio Ivančice HR2000371 označeno je crvenom strelicom.
Slika 2. Lokacije potencijalnih budućih kamenoloma Siljevec i Obroščica i dijela postojećeg kamenoloma Očura II u ekološkoj mreži HR2000371 Vršni dio Ivančice.
KRONOLOGIJA DOGAĐAJA
1.3.2019. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta izdaje Obavijest (bez oznake spisa i potpisa) o namjeri provođenje postupka nadmetanja za istraživanje na polju tehničko-građevnog kamena Siljevec, površine 50,237 ha, s koordinatama, zemljovidom i popisom katastarskih čestica.
2020. godine Općina Budinščina (u Krapinsko-zagorskoj županiji) donosi Prostorni plan u kojem su predviđena dva polja za eksploataciju tehničko-građevnog kamena u ekološkoj mreži Natura 2000 (oznaka: HR2000371, naziv: Vršni dio Ivančice), uz samu granicu s Gradom Ivancem (u Varaždinskoj županiji). To su polja Siljevec i Obroščica, ukupne površine 76,35 ha (slika 2.). Oba polja su u prostorni plan unijeta na zahtjeve Poduzeća za ceste Varaždin podnesene 2018. i 2019. godine
Međutim, u prostornom planu Krapinsko-Zagorske županije (u daljnjem tekstu: KZŽ) tih polja nema pa oba plana treba uskladiti. U tom cilju je 31.3.2022. KZŽ objavila Obavijest o izradi III. Izmjena i dopuna Prostornog plana.
31.3.2021. je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (u daljnjem tekstu: MINGOR) je objavilo namjeru o davanju koncesije za polje Siljevec.
7.6.2021., samo dva mjeseca kasnije, MINGOR je objavio Zemljovid istražnog prostora Siljevec, s koordinatama, površine 43,46 ha. Na zemljovidu ja kao ovlaštenik navedena tvrtka Geomin d.o.o.
Geomin je obavio istražna bušenja približno do polovice 2022. godine.
20.7.2022. MINGOR donosi Rješenje povodom zahtjeva Geomin-a o Prethodnoj ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, u kojem se nalaže Geomin-u da je za polje Siljevec potrebno izraditi Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.
CAR JE GOL!
Teško je povjerovati da bi se sve ovo moglo dogoditi bez znanja i barem prešutne suglasnosti najvažnijih političara s obje strane županijskih granica. Isto tako je za nevjerovati da bi se Geomin upustio u poslovni rizik skupih istražnih bušenja na Siljevcu da nije dobio dovoljno čvrsta obećanja da to neće biti uzalud.
I u ovom slučaju, kao i u mnogim drugima, ne vodi se računa niti o javnom interesu žitelja, niti o očuvanju prirode, niti o razornom djelovanju zahvata na okoliš. Važan je samo interes privatnog kapitala. A moć novca je očaravajuća. Novac ne poznaje ni stranačku ni nacionalnu pripadnost, pred novcem pokleknu i vjera i moral. Kako inače objasniti da npr. susjedni grad za sto tisuća kuna godišnje dopušta da mu okoliš razaraju čak dva kamenoloma? Kako objasniti da putnički vlakovi više ne voze od Ivanca prema Golubovcu, jer su željezničku prugu „zakupili“ (čitaj: uzurpirali) tamošnji kamenolomi radi nesmetanog utovara kamena u željezničke vagone. Istina, platili su HŽ-u autobus koji umjesto vlaka prevozi putnike na toj relaciji. Ali, jesu li oni sagradili tu prugu? Nije li to uzurpacija javnog dobra? U koju svrhu? Kuda setransportira taj kamen? Na radilišta prometnica u Hrvatskoj? Ne! Izvozi se u inozemstvo! Hrvatsku više ne moraju porobljavati oružjem. Kupujući naš kamen stranci nas porobljavaju novcem, a mi sami razaramo Hrvatsku. Jesmo li o tome sanjali 1991.? Zar je uzalud naš prvi predsjednik Franjo Tuđman uzviknuo u Splitu: „Što mi još preostaje da vam obećam“? Zasigurno nije ni u najcrnjim snovima naslutio današnju istinu: „para buši gdje burgija neće“!
Slika 3. Izgled reljefa sada (gore) i nakon otvaranja kamenoloma (dolje). Potpuno će se uništiti cjelovito uzvišenje Siljevec u središtu Nature. Ista sudbina zadesiti će i planirano polje Obrošćica, a tada će dio A biti potpuno odsječen i izgubljen za ekološku mrežu. Potpuno će degradirani biti reljef, krajobraz, šume, vode. Umjesto rekreacijskih staza imati ćemo detonacije, buku, prašinu, kemikalije u tlu, kamione.
Slika 4. Čudna „logika“ u Prostornom planu Općine Budinščina iz 2020. godine: jedna turistička zona graniči s kamenolomom, a još dvije su sasvim blizu.
Slika 5. Izvori pitke vode u okolici potencijalnih kamenoloma Siljevec i Obvroščica. Iz izvora Šumi i Bijeli zdenci snabdijeva se vodom Grad Ivanec.
PRITAJENA PRIJETNJA
Geomin je za početak podnio zahtjev za eksploataciju 15 milijuna kubnih metara kamena na površini od oko 27 ha, na eksploatacijskom polju površine 44,10 ha (Rješenje MINGOR-a od 20.7.2022.). Međutim, dovoljno je pogledati geografsku kartu tog područja (slika 4.) da bude potpuno jasno da je to samo ulaznica. Ako to bude odobreno, nema nikakvog razloga da se eksploatacija ne proširi i na cijelo polje, da se dalje proširi na planirano polje Obroščica, da se potom kamenolom proširi i na brdo Mali Siljevec koje je Poduzeće za ceste Varaždin također zatražilo a Općina Budinščina odbila (jer se „nalazi unutar ekološke mreže HR2000371“ – pa tobože ispada da dva planirana polja Siljevec i Obroščica nisu „unutar“ iako jesu debelo „unutar“). To jasno pokazuje kakve su namjere u pogledu proširenja kamenoloma. Spajanjem ovih polja i Malog Siljevca površina kamenoloma zajedno s pristupnim cestama zasigurno bi uvelike premašila 100 ha, ili 1,26 % površine HR2000371, a devastirano i odsječeno područje Nature (A na slici 3.) bilo bi još daleko veće. (Ovdje nije uračunata Očura II, koja je s 24 ha također unutar HR2000371.)
Izdavanje odobrenja za kamenolom na Siljevcu značilo bi da će ovdje taj kamenolom biti još najmanje pedeset, a možda i stotinu godina.
Bio bi to koban udarac bioraznolikosti cjelokupnom području Nature Vršni dio Ivančice. I ne samo to! Zar toliko vrijedi stotinjak tisuća kuna godišnje rente kamenoloma?
Ako se radno sposobni mladi ljudi isele, tko će puniti lokalni i državni proračun?
Kakva je to poruka mladima ovoga kraja?
Pakirajte se i odlazite dok vam nije prekasno! Ako OVDJE ostarite, biti ćete prikovani za kamenolom.
EKO UDRUGA „NAŠA IVANŠČICA“
Eko udruga „Naša Ivanščica“ ima za cilj suprotstaviti se svakoj devastaciji prirode u ekološkoj mreži Natura 2000, što uključuje životinjske i biljne vrste, staništa, krajobraze, tlo, vode i zrak. Zalažemo se za harmoničan suživot s prirodom, želimo biti ponosni na ono što ostavljamo u naslijeđe budućim naraštajima. Da bismo zaustavili otvaranje kamenoloma obratili smo se državnim dužnosnicima, nadležnim državnim tijelima, saborskim zastupnicima i istaknutim znanstvenicima. Uz pomoć Grada Ivanca organizirali smo peticiju protiv kamenoloma te smo sakupili preko 8.000 potpisa podrške. Veći broj saborskih zastupnika iz raznih stranaka iskazao nam je podršku svojim dolaskom i stavio svoj potpis na peticiju. Pokazali smo im Siljevec i Obroščicu. Uvjerili su se kakvu bi katastrofu za stanovnike ovoga kraja, kraja kojeg volimo svim srcem i više od svega, predstavljao kamenolom. Bilo bi to zbogom čistome zraku, zbogom miru, zbogom tišini koju možete čuti, zbogom potocima i izvorima pitke vode (slika 5.). Uz svesrdnu pomoć saborskog zastupnika Marina Miletića održali smo 8. rujna 2022. u Maloj vijećnici Hrvatskog sabora, u nazočnosti osamdesetak žitelja, prezentaciju u kojoj smo izložili opasnosti koje bi bioraznolikosti Nature i životima ovdašnjih stanovnika donio kamenolom. U raspravi koja je uslijedila sudjelovali su od strane MINGOR-a Igor Kreitmeyer (ravnatelj Uprave za zaštitu prirode) i Ana Marija Matak (ravnateljica Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom), zatim gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić, Davorin Zagorščak (geolog, porijeklom iz Ivanca, član Socijaldemokrata), Ivica Krznar (iz Ivanca), Velimir Kučko (član Socijaldemokrata), Željka Leljak Gracin (vanjska članica Saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode) te Mateja Angelina Kramar (udruga
„Zasadi stablo, ne budi panj!"). Osim službenika MINGOR-a, koji su bili neutralnoga stava, svi ostali sudionici u raspravi, i moderator Marin Miletić, podržali su našu inicijativu protiv kamenoloma. (Vidi: https://www.youtube.com/watch?v=Ui2rLRAw67w&ab_channel=SaborskaTV-odbori.)
Naša udruga slijedi papu Franju u njegovoj potrazi za odgovorom na pitanje: Kakav svijet želimo predati onima koji će doći poslije nas, djeci koja odrastaju?
