Europska komisija u studenom prošle godine predstavila je paket mjera za održavanje konkurentnosti Europske unije uslijed promjena na svjetskim energetskim tržištima zbog prelaska na čistu energiju, i obvezala se na smanjenje emisija CO2 za najmanje 40 posto do 2030.
Zaključeno i da Europski parlament i Vijeće moraju što žurnije donijeti sve zakonodavne prijedloge povezane s energetskom unijom koje je Komisija iznijela 2015. i 2016. a "Čista energija za sve Europljane" jedna je od tema i plenarne sjednice Europskog odbora regija, 12. i 13. srpnja, na kojoj mišljenje i amandmane podnosi hrvatski predstavnik, Bruno Hranić, piše Businessin.hr.
"Od građana za građane"
Sjednica je ujedno i izborna, a neke od tema bit će - migracije na sredozemnoj ruti - upravljanje tokovima i spašavanje života, koordinacija sustava socijalne sigurnosti, projekti "od građana za građane"- manji projekti prekogranične suradnje, međunarodno upravljanje oceanima, europske mjere za održivost kao i nacrt proračuna
Kad je riječ o upravljanju čistom energijom EU treba biti predvodnik tog prelaska, a ne da mu se tek prilagodi,bio je stav Komisjie. Europska unija se obvezala na smanjenje emisija CO2 za najmanje 40 posto do 2030. uz istovremenu modernizaciju gospodarstva i osiguravanje radnih mjesta i rasta za sve europske građane. Ciljevi takve politike su energetska učinkovitost na prvome mjestu, preuzimanje globalnog vodstva u korištenju energijom iz obnovljivih izvora i pružanje poštenih uvjeta potrošačima. Potrošači su aktivni, ključni sudionici na energetskim tržištima budućnosti.
Oni će u budućnosti imati raznovrsniju ponudu, pristup pouzdanim alatima za usporedbu cijena energije i mogućnost proizvodnje i prodaje vlastite električne energije. Zbog veće transparentnosti i bolje regulative civilno će društvo aktivnije sudjelovati u energetskom sustavu i bolje reagirati na cjenovne signale. Paket sadržava i niz mjera za zaštitu najranjivijih potrošača, a prema riječima Maroša Šefčoviča, potpredsjednika zaduženog za energetsku uniju, paketom će se modernizirati gospodarstvo i tako potaknuti prelazak na čistu energiju.
Istraživanje i inovacije
- Europa je prethodnih godina bila predvodnik globalne klimatske politike, a sad je primjer u stvaranju uvjeta za održiva radna mjesta, rast i ulaganja. Današnji se prijedlozi odnose na sve sektore povezane s čistom energijom: istraživanje i inovacije, vještine, zgrade, industriju, promet, digitalno društvo, financije itd. Zahvaljujući predstavljenim mjerama svi će europski građani i poduzeća na najbolji način moći iskoristiti prelazak na čistu energiju - istaknuo je.
Komisijini prijedlozi o čistoj energiji za sve Europljane odraz su činjenice da je prelazak na čistu energiju sektor rasta budućnosti i prilika za pametne ulagače. U čistu je energiju 2005. na globalnoj razini uloženo više od 300 milijardi eura. EU ima mogućnost iskoristiti svoje istraživačke, razvojne i ulagačke politike kako bi taj prelazak pretvorio u konkretnu priliku za industriju. U okviru ovog paketa, kojim će se do 2021. mobilizirati javna i privatna ulaganja u iznosu do 177 milijardi eura godišnje, u sljedećih se deset godina BDP može povećati do 1 posto te stvoriti 900 000 novih radnih mjesta.
Zakonodavni prijedlozi o čistoj energiji za sve Europljane obuhvaćaju energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora, oblikovanje tržišta električne energije, sigurnost opskrbe električnom energijom i pravila upravljanja energetskom unijom. Nadalje, Komisija predlaže pomake u području ekološkog dizajna i strategiju za povezanu i automatiziranu mobilnost.
Paket uključuje i mjere za poticanje inovacija u području čiste energije te obnovu europskih zgrada. Tu su i mjere za poticanje javnog i privatnog ulaganja, promicanje industrijske konkurentnosti EU-a i ublažavanje učinka koje će prelazak na čistu energiju imati na društvo. Razmatraju se i načini na koje EU može iskoristiti vodeću ulogu u tehnologiji i uslugama povezanima s čistom energijom te pomoći trećim zemljama da ostvare ciljeve svojih politika.
Potrebna smanjenja emisija
Vrijedi podsjetiti i da je u listopadu 2014. Europsko vijeće donijelo okvir klimatske i energetske politike do 2030. kako bi EU mogao postaviti ambiciozan cilj da do 2030. smanji emisije stakleničkih plinova u domaćem gospodarstvu za najmanje 40 posto. Pariški sporazum dokaz je pravilnog pristupa EU-a. Provedba energetskog i klimatskog okvira do 2030. koji je donijelo Europsko vijeće prioritetna je aktivnost u okviru provedbe Pariškog sporazuma.
EU osigurava pogodno okružje za prelazak na niskougljično gospodarstvo nizom povezanih politika i instrumenata u okviru Strategije energetske unije, jednog od deset prioriteta Komisije na čelu s Junckerom.
Komisija je već iznijela ključne prijedloge za provedbu ciljeva EU-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2030. - predstavila prijedlog reforme sustava EU-a za trgovanje emisijama kako bi zajamčila da energetski sektor i energetski intenzivne industrije postignu potrebna smanjenja emisija, iznijela prijedloge za ubrzanje prelaska na niskougljično gospodarstvo u drugim ključnim sektorima europskog gospodarstva, a ovi posljednji prijedlozi ključni su dijelovi koji su nedostajali za punu provedbu klimatskog i energetskog okvira EU-a za 2030., posebice u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.
