Na Gradskom groblju u Varaždinu, u spomen-kosturnici partizanskih heroja i žrtava fašizma, počivaju posmrtni ostaci Milice Pavlić Kate. Mlađim generacijama nepoznata, ali starijim Varaždincima zvučno ime, budući da je po njoj nekoć nazvana jedna ulica, KUD, Đački dom i omladinska radna brigada. 1990-ih nestalo je njenog imena iz varaždinske svakodnevice.
Tko je bila Milica Pavlić? Rođena je 1923. godine u slovenskom mjestu Ravne na Koroškem. Živjela je u Zagrebu i kao vrlo mlada djevojka, pristupila SKOJ-evskoj organizaciji. Kad su u roditeljsku kuću počeli dolaziti policijski agenti, Milica u kolovozu 1942. godine napušta Zagreb. Iz predostrožnosti, najprije je krenula u Slavoniju, a zatim je došla u Varaždin, u jesen 1942. godine.
Ovdje je odmah uključena u ilegalni rad i postavljena za sekretara Okružnog komiteta SKOJ-a Varaždin. Na toj je funkciji naslijedila tragično stradalog Ratimira Hercega. SKOJ-evske grupe proširile su svoje djelovanje izvan grada preko đaka putnika, u Međimurje, zatim u Podravinu - najviše u Ludbreg, te u Hrvatsko zagorje. Za uspješan rad SKOJ-evske organizacije u varaždinskoj gimnaziji vrlo zaslužna bila je hrabra djevojka Milica Pavlić. Sitnije građe, nježna i krhka, zadatke je izvršavala s velikim uspjehom. Obilazila je teren između Varaždina u kojem se tada nalazilo središte Velike župe Zagorje i Kalnika na kojem su djelovale jake partizanske snage.
Milica Pavlić Kata poginula je nenadano, 4. travnja 1943. godine, u borbi s ustaškim agentima, na samom ulazu u grad. Vraćala se s terena sa skrivenom partizanskom štampom kad je na nju otvorena vatra. Pokopana je najprije u označeni grob da bi kasnije premještena u zajedničku spomen-kosturnicu. Varaždinski antifašisti prisjetili su se Milice Pavlić Kate te joj cvijećem i minutom šutnje odali počast na 75. godišnjicu njene smrti.
