Uoči drugog kruga lokalnih izbora pri čemu će se u Petrijancu suočiti dvojica kandidata za načelnika, HDZ-ov Vladimir Kurečić i SDP-ov Željko Posavec, Kurečić je na današnjoj pressici upozorio da bi "ako stvari krenu krivo" u vodu mogla pasti dva velika projekta. To su projekt rasterećenja prometa državnom cestom D2 te okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta i navodnjavanje.
- U naseljima kroz koja prolazi dionica državne ceste D2 živi oko 10.000 stanovnika, a prosječni godišnji dnevni promet raste iz godine u godinu. U 2014. godini prosječno je dnevno dionicom prošlo 8.000 vozila, s 2015. na 2016. godinu 9.000 vozila, a podaci za ovu godinu govore da dnevno njome prolazi 11.000 vozila. Imamo veliku sreću što se na njoj ne događa i veći broj nesreća, no stvari su postale neodržive - poručuje Kurečić dodavši da na taj gorući problem ukazuje već godinama.
Svojedobno je, ističe, postojala ideja da se promet dionicom državne ceste D2 rastereti izgradnjom trase Podravske brze ceste uz derivacijski kanal no osim što je ta ideja preskupa, njome bi se narušila statika nasipa te uništilo kvalitetno poljoprivredno zemljište.
- Nakon 15 godina „borbe“, sve su nadležne institucije, pa tako i ministar i premijer, prihvatili da se zaobilaznica gradi južnom trasom, odnosno uz južne dijelove općina Petrijanec i Sračinec u dužini od 4,5 kilometra gdje je nekvalitetno poljoprivredno zemljište. Zaobilaznica bi počela na samom ulasku u naselje Petrijanec, dok bi se južno od naselja Hrašćica priključila na JZ obilaznicu grada Varaždina, a time i na autocestu A4 - pojašnjava Kurečić dodavši da mu je premijer obećao da će projekt biti uključen u plan i program Hrvatskih cesta te bi bio kandidiran za sredstva EU.
Što se tiče poljoprivrede, načelnik Općine Petrijanec ukazao je da je tu najveći problem usitnjenost poljoprivrednog zemljišta zbog čega je nužna komasacija, odnosno okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta.
- Primjerice, u općini Petrijanec imamo oko 4.200 ha poljoprivrednog zemljišta, odnosno čak 12.000 parcela pri čemu je prosječna površina jednog zemljišta 0,3 ha. Oko 3.500 ha poljoprivrednog zemljišta pogodno je za komasaciju i spajanje parcela pri čemu bi se s površine od 0,3 ha došlo na barem 2 do 3 ha po parceli, možda i 5 ha, a čime bi se postigla profitabilnost poljoprivredne proizvodnje - ukazuje Kurečić te dodaje da bi to omogućilo i formiranje sustava navodnjavanja.
- Oko 1.700 ha pogodno je za izgradnju sustava navodnjavanja jer bez navodnjavanja nema ozbiljnije poljoprivredne proizvodnje. Upravo bi se sustav navodnjavanja lako mogao uspostaviti na području općine Petrijanec budući da je sa zapadne strane akumulacijsko jezero Ormož iz kojeg voda derivacijskim kanalom na osam metara visine ide prema HE Varaždin. To je ogromna šansa da se uspostavi sustav za navodnjavanje vodom iz tog kanala - pojašnjava Kurečić ukazavši da su sličan sustav navodnjavanja proveli i susjedi Slovenci.
- U općini Gorišnica derivacijski je kanal za HE Formin, a susjedi Slovenci su sustav navodnjavanja realizirali u nekoliko godina pri čemu im je EU osigurala 75 posto sredstava. Naime, kada se zemljište okrupni, uspostavlja se putna mreža za navodnjavanje, a iz koje do svake čestice dolazi hidrant. Na njemu se nalazi mjerač vode koji mjeri potrošnju vode, no poljoprivrednik plaća samo trošak struje za iscrpljenu vodu. U slovenskom slučaju radi se o trošku od oko 70 eura godišnje po hektru što je zanemariv trošak - naveo je Kurečić dodavši da bi cjelokupni projekt stajao oko 70 milijuna eura. Budući da ga je Europa susjedima Slovencima sufinancirala sa 75 posto, istome se i on nada.
- Poljoprivreda je trenutno na samrti i situacija je postala neizdrživa. Međutim, Općina Petrijanec je po pitanju okrupnjavanja i navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta daleko otišla. Izborili smo se za katastarski operat u okviru Državne geodetske uprave i očekujemo da ćemo, ako ne odmah ući u zakon, postati pilot projekt za cijelo naše područje - naveo je Kurečić izrazivši nadu da će Županija uskoro donijeti županijski plan navodnjavanja što je jedan od uvjeta.
- Među jedinim smo županijama koje nemamo plan navodnjavanja, a piše u zakonu da ga država treba donijeti. Ponavljam, projekte smo počeli, no ako stanu, oni će propasti - poručio je.
