Hrvatska je osuđena na uvoz radne snage i to na dulje vrijeme. To je realnost i bilo kakve dubioze, strančarenja i negativan odnos prema toj činjenici su iluzorni, jer se u protivnom u pitanje dovode ne samo sadašnje poslovanje i daljnji razvoj tvrtki, već i opstojnost hrvatskog mirovinskog (isplata mirovina) i zdravstvenog sustava.
To je glavna poruka s 2,5-satnog sastanka koji su Grad Ivanec, Poslovni klub i Poslovna zona Ivanec organizirali u Gradskoj vijećnici s predstavnicima tvrtki koje zapošljavaju ili namjeravaju zaposliti strane radnike – Ivančice, IVA-TEKSTILA, Drvodjelca, MIPCRO-a, hotela Orion, Tesle, Limarije Gužvinec, JP&S Grupe i Passengera.
Problemska pitanja
Ukorak sa spomenutim trendovima ide i ivanečko gospodarstvo, koje već uvozi radnu snagu iz trećih zemalja, s time da će tijekom predstojećih godina ta brojka znatno rasti.
Dolazak stranih radnika svim poduzetnicima otvara zajednička problemska pitanja, a to su: osiguranje smještajnih kapaciteta, integracija radnika (koji dolaze iz različitih kultura i klimatski drukčijih područja) u lokalnu zajednicu te dolazak cijelih obitelji i uključivanje njihove djece u vrtić.
S obzirom na to da je osiguranje smještaja gorući problem za sve ivanečke poslodavce koji za potrebe svoje proizvodnje uvoze veći broj stranih radnika, na sastanku su sami inicirali rješenje – a to je da se udruže, osnuju suvlasničku ili sličnu tvrtku (poduzetnička zadruga?) te da zajedno izgrade hotel ili hostel za strane radnike (možda smještajne jedinice po principu kontejnerskog naselja), jer će potrebe za radnicima iz trećih zemalja biti još dugo.
Sve nazočne uvodno je pozdravio gradonačelnik Milorad Batinić, a direktorica Poslovne zone Ivanec d.o.o. Lana Labaš je nazočne informirala o rezultatima ankete provedene na ovu temu.
- Iz ankete je vidljivo da poslodavci na području grada Ivanca trenutačno zapošljavaju oko 70 stranih radnika. U iduće tri godine bit će ih uvezeno i zaposleno još oko 140. Riječ je o državljanima Nepala, Indije, Sri Lanke, Vijetnama, BiH, Srbije i Kosova. Pošto nije riječ o osobama koje dolazi s područja EU, njih Zakon o radu tretira kao strane radnike – naglasila je L. Labaš.
U nastavku je nazočne provela kroz druge podatke iz kojih je vidljiv način na koji su domaće firme riješile njihov smještaj, plaćanje toplog obroka, plaćanje prijevoza iz stranih zemalja itd.
Provedena anketa također je pokazala kronično pomanjkanje svih struka nužno potrebnih domaćoj industriji, od građevinskih, drvoprerađivačkih, kožarsko-obućarskih do tekstilnih, ugostiteljskih i dr.
Nedostaje i VSS/VŠS profila
Direktor Tesle Goran Ribić upozorio je i na deficit VSS i VŠS struka:
- Sav taj velik novac koji stiže iz EU fondova treba proći kroz ruke VSS-stručnjaka koji ga uobličavaju u projekte. Osjećamo manjak visokoobrazovanih profila koji su također u potrazi za boljim primanjima otišli u inozemstvo i taj je problem za nas jednako težak kao i za tvrtke koje razvijaju radno-intenzivnu djelatnost, iako se to na prvu toliko ne vidi – naglasio je Ribić te kazao da uvozu stranih radnika nema alternative.
U raspravi o tim temama aktualiziran je i niz drugih problema. Neki od njih vezani su uz Zakon o radu koji je, po mišljenju poslodavaca, nedovoljno fleksibilan kad su u pitanju strani radnici.
Iako su domicilni građani prema uvozu radne snage često kritički i negativno nastrojeni, smatrajući da najprije treba zaposliti domaće radnike i dobro ih platiti te da su strani radnici u povlaštenom položaju naspram domaćih, gospodarstvenici upozoravaju da na domaćem tržištu radne snage - nema.
- Obrazovanje ne prati potrebe prerađivačke industrije. U srednjim školama već desetak godina ne obrazuju se radnici za obućarsku industriju. Mladi niti ne žele u ta zanimanja, budućnost vide drugdje. S druge strane, strani radnici prijavljeni su u Hrvatskoj i tu plaćaju poreze i doprinose te na taj način doprinose našem MIO i zdravstvenom sustavu.
Također, ovdje kupuju i troše, a svojim radom stvaraju novu vrijednost u vlastitim firmama. Imamo dobra iskustva s uključenošću stranih radnika u kolektiv. Naši su ih radnici dobro prihvatili i postali su ravnopravni dio kolektiva – rekla je predsjednica NO-a Ivančice Nada Zver.
U širokoj raspravi na ove teme sudjelovali su i Siniša Zver, predsjednik Uprave Ivančice d.d., direktor IVA tekstila Mladen Smontara, Filip Kišiček iz MIPCRO-a, Vlasta Funda Đukić iz Drvodjelca, Petar Juričevski iz Passengera i JP&S Grupe, Božida Gužvinec iz Limarije Gužvinec i Darko Molnar iz Oriona. Ivančica Slunjski iz Srednje škole Ivanec izvijestila je o projektu koji namjeravaju provesti kako bi se stranci bolje uklopili u lokalnu zajednicu te kako bi ih domaći ljudi lakše prihvatili, što je pozdravljeno kao dobra inicijativa.
Potpora Grada Ivanca
Pošto se u raspravi nametnulo pitanje u kolikoj mjeri se u rješavanje navedene problematike može uključiti Grad Ivanec, o tome je govorio gradonačelnik M. Batinić. Ističući činjenicu da je uvoz radne snage neminovnost s kojom se moramo suočiti, pozdravio je zajednički nastup poduzetnika i inicijativu gradnje zajedničkih smještajnih jedinica za strane radnike.
- Ivancu nedostaje hostel i to je nešto što vi sami možete napraviti. Grad Ivanec je po tom pitanju spreman osigurati zemljište i ulagače osloboditi plaćanja svih davanja te im omogućiti korištenje svih benefita i olakšica za gradnju. Što se tiče uključivanja djece stranih radnika u dječji vrtić, to će biti omogućeno pod potpuno istim uvjetima kao i za svu drugu djecu. Pozdravljam također i sve inicijative i projekte usmjerene integraciji stranaca u lokalnu zajednicu – naglasio je gradonačelnik.
Kako je zaključno naglašeno, globalni politički i gospodarski tokovi potpuno su se promijenili te, uz cijelu Europu i Hrvatsku, zahvatili i Ivanec. Stoga se i građani trebaju početi privikavati na dolazak stranaca u povećanom broju, a s time na toleranciju i prihvaćanje novih kultura.
Foto: B. Težak
Fotografija stranih radnika: IVA-TEKSTIL, M. Smontara (radnice iz Nepala)
