U Ivancu će se poraditi na interpretaciji ivanečkih melina koji bi uskoro mogli postati turistička atrakcija.
Zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom temeljem raspisanog natječaja Hrvatske turističke zajednice i apliciranje projekta Interpretacija ivanečkih mlinova od strane TZ grada Ivanca, projekt je ostvario potporu u vrijednosti od 15.000 kuna.
- Uz bespovratnu novčanu potporu projekt dobiva posebnu dimenziju i značajno partnerstvo na globalnoj razini. Ujedno nam se otvaraju mogućnosti u budućim aktivnostima za kvalitetnu prezentaciju naše sredine ali i za revitalizaciju i valorizaciju konkretnih kulturno, gospodarskih i turističkih proizvoda. Prije svega u budućem razdoblju očekuje se uključivanje privatnog sektora kao i fizičkih osoba na čijim lokalitetima se nalaze preostali ivanečki melini u cilju oplemenjivanja sadržaja kao i stvaranja novih vrijednosti za što postoje realne osnove na realiziranim svojevremenim predradnjama u okviru projekta Hrvatska 365 i PPS destinacije „Varaždinska regija“. Zahvalni smo Hrvatskoj turističkoj zajednici na prepoznavanju projekta - kazao je u ime TZ grada Ivanca, Boris Jagetić Daraboš.
Inače, Ivanec je vodenu snagu svog gorskog potoka Bistrice iskorištavao oko 150 godina. Mlinovi na Bistrici uz rudarske aktivnosti bili su značajni pokretač gospodarskih aktivnosti, te su ostavili neizbrisiv trag i svakako su svojevrsni zaštitni znak grada Ivanca.
No, oni su uz primarnu svrhu proizvodnje brašna i crnog ulja (koščičnog ulja), bili i pokretači intenzivnog društvenog života u Ivancu.
Ivančani su s nestrpljenjem čekali zimske večernje dane kada su se okupljali u posebnim prostorijama mlinova. Stanovnici su se osobito okupljali u mlinu Mate Friščića, Antuna Levanića i Danijela Posarića (Danekov mlin), gdje su se prerađivale koštice bundeva (tikvi) i dobivalo crno ulje, a sam proces dobivanja crnog ulja (koščičnog ulja) trajao je tri dana.
Posljednji vlasnici "ivanečkih melinov" u Prigorcu bili su: Roza i Josip Sever, Andrija Mudri, Andrija Friščić (stari i novi mlin); u gornjem Ivancu: Ivan Čaklec (prije Pust i Lončar), Pust-Obsigerov mlin, Kukuljević-Rajterov mlin, Josip Čaklec, Mate Friščić, Šutej-Muckov mlin, Antun Gotal-Golovrščan; u Ivancu: Antun Levanić, Izidor Pavlinjak, Danijel Posarić, Alojz i Milka Milić, Dragutin Karažinec, Ivica Bukovec, Martin Hrg-Ivan Čaklec i Ivan Stanko.
Nažalost kroz proteklo razdoblje uvođenjem elektrifikacije i redukcije vodenog resursa Bistrice radi opskrbe žitelja Ivanca pitkom vodom, mnogi mlinovi su prestali s radom.
Sam prestanak klopotanja mlinskog kola uzrokovalo je propadanje samih objekata - mlinova. Danas ih nailazimo u tragovima, mnogi su srušeni, a ostali se nalaze u derutnom stanju. Velikim dijelom uz potok Bistricu ili u neposrednoj blizini ostala je prisutna flora i fauna što također treba biti jedan od važnih čimbenika za posjet, a svima nama, posebno mlađoj populaciji, svakako može i treba poslužiti kao izvor novih spoznaja.
