Svima je poznato da na jesen dozrijevaju plodovi na našim poljima, vinogradima, voćnjacima, vrtovima i ostalim poljoprivrednima površinama pa i šumama, a u cilju da se najmlađi upoznaju s raznovrsnošću, bogatstvom i raznolikošću plodova, kao i mogućnošću njihove prerade za prehranu u vrtićima i školama organiziraju se prigodne izložbe i priredbe.
Za obilježavanje završetka ubiranja jesenjih plodova udomaćio se naziv kao Dan zahvalnosti za plodove zemlje, a kako je kruh neizostavna namirnica u svim našim domaćinstvima poznati su i pod nazivom Dani kruha. Tako su ostajući vjerni tradiciji prigodnu priredbu i izložbu plodova organizirali i u školi u Natkrižovljanu, a koja je po broju učenika jedna od najmanjih škola u Republici Hrvatskoj.
Obilježavanje Dana kruha - dana zahvalnosti za plodove zemlje u školi u Natkrižovljanu održano je u ponedjeljak, 17. listopada 2022. godine.
Plodove za svojevrsnu izložbu u školu su donijeli sami učenici, a u pripremi im je pomogla i njihova učiteljica Sanja Hudek. Obilježavanje Dana kruha započelo je priredbom u kojoj je sudjelovalo svih pet učenika škole ( iz prvog razreda Melani Bregović, iz drugog Tin Premuž, te polaznici četvrtog razreda Lea Leskovar, Eleonora Papec i Marino Šenkiš ), a istoj su bili prisutni i vjeroučiteljica Anita Vrček, pedagoginja Mateja Polančec, domaćica Snježana Sakač i vlč.
Mario Filipović, župnik župe Sveta Barbara Natkrižovljan koji je na kraju blagoslovio pripremljenu hranu.
Kratka povijest školstva na području župe Sveta Barbara Natkrižovljan
Počeci školstva na župi Sveta Barbara započinju, zahvaljujući zalaganju župnika Ladislava Barabaša 1860. godine, kada je župnik na župnom dvoru započeo s podučavanjem djece u čitanju, pisanju i računanju. Zalaganjem župnika i mještana prišlo se izgradnji školske zgrade u kojoj je uz jednu učionicu bio i stan za učitelja, a prvi učitelj na toj školi, od 1868. do 1872., bio je Marko Petek. Iz povijesnih izvora znademo da se zbog velikog broja djece i skučenog prostora razmišljalo o izgradnji nove veće škole, a o tome govori i podataka da je školske godine 1893/94 za školu bilo sposobno 279 djece, od toga svakdanje škole 245 (134 dječaka i 111 djevojaka) i 34 opetovničara. Te školske godine zbog pomanjkanja prostora školu nije polazilo 91 dijete, a slična je situacija bila i do sredine dvadesetog stoljeća. Povijest školstva na tom prostoru ispreplitala se s krajnjom oskudicom i siromaštvom, neimaštinom kao i nemogućnošću, ponekad i s nezainteresiranošću „prosvjetnih vlasti“ da se pomogne!
Sadašnja školska zgrada napravljena je 1900. godine, za učiteljevanja Benedikta Filipčića i župnikovanja Janka Šašela (1896-1901), a kroz proteklih više od stotinu godina na području župe Sveta Barbara Natkrižovljan nastava se odvijala i na Vinica Bregu, a i na još dvije lokacije, jednoj u Natkrižovljanu za vrijeme Drugog svjetskog rata, te potom i u konfisciranoj zgradi obitelji Mikl u Križanču.
„Reorganizacijom školstva“ šezdesetih godina prošlog stoljeća škola Natkrižovljan postaje područna škola OŠ Vinica, a škola u Križanču postala je tek područna škola OŠ Babinec. Zbog „trošnosti“ i manjeg broja djece škola u Križanču ugasila se 1977. godine, a izgradnjom škole u Cestici 1980. godine obrazovnu funkciju izgubila je i zgrada u Babincu.
Djeca s područja župe Sveta Barbara Natkrižovljan danas osnovno obrazovanje stječu u dvije Osnovne škole, u Cestici i Vinici. Djeca sa zapadnog dijela župe, naselja Križanče, Jarki, Malo Gradišće i Selci Križovljanski ( do 1977. godine đaci škole Križanče op ft) polaze do četvrtog razreda Područnu školu Lovrečan, a potom OŠ Cestica. Djeca s područja naselja Goruševnjak, Vinica Breg i Natkrižovljan do četvrtog razreda polaze školu u Natkrižovljanu, a završetak obrazovanja vezan im je uz OŠ Vinica.
Školske godine 2022.-2023. školu u Natkrižovljanu polazi petero djece iz naselja Natkrižovljan i Vinica Breg, a dio djece s tog područja od prvog razreda polaznici su škole ili u Cestici, ili u Vinici.
