Tradicionalno, Ludbreg slavi svoj dan 19. ožujka, a na taj dan se uvijek održava Svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj se dijele javna priznanja vrijednim sugrađanima, a ovogodišnju svečanu sjednicu je dodatno uveličao predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović. Pozdravni govor okupljenima je uputio Darko Jagić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega.
- Naš Grad poznat je po povlačenju novaca iz europskih fondova i državnih instituacija te su tim višemilijunskim sredstvima realizirani značajni projekti – od sanacije odlagališta otpada, uređenja Arheološkog parka “IOVIA” pa do najnovije izgradnje Regionalnog znanstvenog centra za osnovnoško obrazovanje u STEM području – LORI. Uz te velike projekte istovremeno se uz sufinanciranje i vlastitim proračunskim sredstvima radilo i na mnogobrojnim malim projektima – na poboljšanju komunalne infrastrukture u svim naseljima, na uređenju dječjeg vrtića, ulaganjima u kulturne i sportske objekte – kazao je Jagić te dodao kako u ostvarivanju projekata surađuju sa svim strukturama vlasti – od lokalnog, županijskog, državnog pa do europskog nivoa te se nada i budućoj uspješnoj suradnji, međusobnom uvažavanju i dogovaranju.
Ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić istaknuo je u svom govoru kako ima puno razloga za zadovoljstvo jer su napravljeni dugoplanirani iskoraci.
- Prije svega, radi se o stabilizaciji proračuna vezanim uz investicijski ciklus naših poduzetnika, ali i novih koji započinju svoje investicije u ludbreškim gospodarskim zonama. To nam je važno i zbog rasta zaposlenosti, izvoza, stvaranja novih vrijednosti koje će pomoći izvorni rast prihoda grada i novi razvoj – rekao je ludbreški gradonačelnik. Kao drugu važnu komponentu spomenuo je razvijanje projekata povezanih sa zelenim i obnovljivim izvorima energije u proizvodnju zelene struje iz solarnih panela te pripremi za proizvodnju vodika, a puno truda je utrošeno i u pripremu geotermalnih projekata. Uz to posebno je naglasio ulaganja u obrazovanje i mlade.
- Cijelu godinu smo odrađivali važan i zahtjevan projekt regionalnog znanstvenog centra u STEM području za djecu, od najmlađih pa do srednjoškolaca, vrijedan gotovo 4 milijuna eura. To je zapravo jedan od najvažnijih projekata za promociju Ludbrega kao mjesta bogate kreativne povijesti i budućnosti – izjavio je Bilić koji očekuje da će nakon uhodavanja projekta Lori krenuti posjeti učenika škola iz cijele Hrvatske.
Pripremljena su i dva projekta za cjelovitu rekonstrukciju i dogradnju gradskog vrtića kroz europske fondove koja počinje najesen. Pokrenut je i projekt stanogradnje te se u skorije vrijeme očekuje gradnja više od stotinu stanova za mlade obitelji. Velike stvari napravljene su i na području funkcionalnog spajanja na što je gradonačelnik Bilić posebno ponosan.
- Vrlo je važan projekt kojim funkcionalno spajamo Grad Ludbreg i susjedne općine Martijanec, Mali Bukovec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec kroz povezivanje u sustav zajedničkih službi. Uskoro planiramo povezivanja oko Gradske knjižnice i komunalnog društva Lukom i time pokazujemo, koristeći europske fondove koji nam stoje na raspolaganju za ovaj projekt, koliko nam je važno surađivati bez zadiranja u funkcioniranje općina – pojasnio je Bilić.
Istaknuo je i kako je Grad Ludbreg jedan od onih gradova koji imaju izvanredan i ambiciozan mladi tim za europske projekte koji neumorno planiraju i prijavljuju nove projekte.
- Svakako očekujemo da se započne s najvećim ekološkim projektom u regiji, gradnjom kanalizacijske mreže i pročistača otpadnih voda za Ludbreg, Sveti Đurđ i Martijanec. Uskoro prijavljujemo i projekt istraživanja geotermalnog potencijala Ludbrega, projekt koji bi mogao biti mala revolucija za ludbreške poduzetnike, ali i za dodatni razvoj poljoprivrede i turizma – najavio je prvi čovjek Ludbrega. Radi se i na projektu novog autobusnog i željezničkog kolodvora s oko 600 parkirnih mjesta, a planira se i sanacija prometnica, gradnju novih ulica te dosta asfaltiranja po vinogradarskom području.
- Imamo puno projekata i ideja koje bih sa suradnicima htio riješiti, od novog željezničkog i autobusnog kolodvora, javnog prijevoza, gradskog bazena, knjižnice, dječjeg vrtića, gradnje obilaznice, geotermalne i solarne elektrane kojom bi Ludbreg bio energetski neovisan, staklenika za proizvodnju hrane i još puno manjih projekata poput teniskih terena, uređenja otoka – zaključio je Bilić te dodao da se uz potporu Hrvatskih voda planira uređenje vodotoka rijeke Bednje kroz sam centar Bednje.
- Mi u Ludbregu znamo da poplavu ne možete zaustaviti tako da rijeci zabranite da izvire. Kad rijeka napusti izvor, ona ne raste zbog veličine svog izvora, nego zbog snage svojih pritoka, malih znanih rijeka i mnogobrojnih bezimenih potoka i potočića. I kad se zbog kiša potočići, potoci, rječice i rijeke napune vodom, one donose poplavu u sve zanemarene i zapuštene krajeve, donose snažnu promjenu i pokazuju da se moglo učiniti puno više, raditi puno bolje duž cijelog korita, a ne samo na nekim mjestima. Mi se u Ludbregu ne bojimo bujica i velikih voda jer znamo kako se o našoj Bednji treba brinuti – znakovito je poručio Bilić.
Matija Posavec, međimurski župan naglasio je kako je Ludbreg grad kreativnosti, inovativnosti, dobrih ideja i grad razvoja koji ima sve one odlike koje mora imati jedan moderan europski gradić.
- To je odlika ne samo Ludbrega, nego odlika cijelog sjevera Hrvatske, kao najrazvijenijeg, najinovativnijeg i najnaprednijeg hrvatskog kraja, regije koja raste, koja se razvija i koja hrani cijelu Hrvatsku. Otvorite li službene statističke podatke u svakom segmentu života i društva, naći ćete sjever Hrvatske kao primjer dobre prakse – kazao je Posavec.
Istaknuvši da je gospodarstvo svima jako važno i da svi na to stavljaju fokus, iznio je zanimljive brojke.
- Imate samo jedan podatak da je Hrvatska u prošloj godini uvezla robe za 39,5 milijardi eura, a izvezla 22,5 milijardi eura. Dakle, mi smo 17 milijardi eura uvezli više od drugih, nego što smo izvezli i to je prosjek Hrvatske. Sjever je potpuno druga priča. Ako je izvoz po glavi stanovnika u Hrvatskoj 4.730 eura, na sjeveru Hrvatske je ovakva; Međimurska županija 8.105 eura, Varaždinska 6.707, Koprivničko-križevačka 4.850 i Krapinsko-zagorska 4.740 eura po glavi stanovnika. Dakle, jedino četiri županije više izvoze po glavi stanovnika nego je prosjek Hrvatske i gle čuda, sasvim slučajno ili ne, te su četiri županije na sjeveru Hrvatske – naglasio je Posavec.
- Marljivost, produktivnost, vrijednosti koje ovdje baštinimo, koje ovdje živimo, moraju konačno biti prepoznate i od onih koji donose odluke. Vjerujem da će tome biti tako jer ovaj kraj definitivno radi, raste, razvija se. Ludbreg je pravi primjer za to – zaključio je Posavec.
Okupljenima se uime župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka obratio i saborski zastupnik i novomarofski gradonačelnik Siniša Jenkač koji je rekao da Ludbreg i Novi Marof nisu susjedni gradovi, ali imaju zajedničke projekte.
- Svi vi domaći znate da nas povezuje rijeka Bednja, a i projekti u sklopu ITU mehanizma pod vodstvom grada Varaždina, gdje smo se uključili i mi i gdje smo partneri u nekim projektima.
Spomenuta je i aglomeracija i tu smo nekako al pari jer upravo grad Ludbreg i kompletna Varaždinska županija se razvija i ide u dobrom smjeru. Gradonačelnik je zahvalio županu na značajnim ulaganjima, kako u školstvo, tako i u zdravstvo, a pogotovo na vašem projektu. Vidio sam da vam slijedi 100 tisuća eura od Županije i moram pohvaliti župana, ali se i pribilježiti da se Županija uključi u Novi Marof, ali i ostale gradove i općine jer svi to gledamo i očekujemo – rekao je Jenkač.
Naglasio je kako Varaždinska županija nema problema s političkim opcijama, nego ravnomjerno, kako kroz ulaganje u školstvo, zdravstvo, preko Županijske uprave za ceste, ulaže na području čitave županije shodno svojim financijskim mogućnostima.
Dodao je da su vidljive velike razlike unazad pet godina, puno veće nego su bile prije 10 i 15 godina.
- Naši proračuni su danas u milijunima eura, kao što su nekad bili u milijunima kuna. Dobro je da ova država ide u smjeru decentralizacije i da se povećavaju proračuni jer bez decentralizacije i povećanja lokalnih proračuna nama koji smo direktno na braniku države, jer upravo sve potrebe naših građana rješavaju se u našim općinama, našim gradovima i djelomično prijenosom nekih obaveza s državne razine na županiju – zaključio je Jenkač.
Predsjednik Zoran Milanović s govornice je na samom početku poručio da nazočne neće zamarati dnevnopolitičkim temama, odnosno izborima na kojima će, istaknuo je, postati premijer.
I ovom je prilikom istaknuo važnost korištenja novca iz europskih fondova dodajući da tog novca neće biti još dugo.
- Uskoro će EU fondovi biti sve manji i manji. Zemlja ne smije doći u fazu jedne energetske, ekonomske inercije u kojoj će kao Portugal, Grčka nakon toga 30, 40 godina gledati prema gore i biti svjesna da ustvari dalje ne može i da će ta razlika između nas i onih koji su bogatiji, ostati zauvijek, ili barem zauvijek za vrijeme naše generacije. Onaj tko se ozbiljno priprema za posao, za kampanju, za tekmu, za rad, za doktorat, taj o tome razmišlja. Ovo je sad naizgled OK. Da, uđe neka lovica, to je lijepo. Ne financiraju se firme, to se samo iznimno događa, nego se pomaže infrastruktura, fasade, kanalizacija, aglomeracije, kooperacije i kaj ti ja znam kaj sve ne. To je dobro, to je lijepo, ali od toga većeg novca nema, kao što nema ni konkurentnih proizvoda. Proizvoditi da, ali ne bilo što, to može samo obrazovana i dobro trenirana i motivirana, neću reći radna snaga jer to zvuči kao nekakav materijal, nego ljudi koji rade, majstori, majstorice. Ne mogu svi raditi na kompjuterima – rekao je Milanović.
Da bismo bili uspješni, mi sebe moramo voljeti, ne obožavati, više razmišljati mudrije i lukavije i biti svjesni svih trikova života i poslovanja s kojima se susrećemo, konfrontiramo i koje su oni koji su stariji ili bogatiji od nas smislili odavno, dodao je predsjednik.
Između ostalog, Milanović je rekao da je Hrvatska trenutno u neviđenoj krizi.
- Ljudi naprosto pristaju, ne zauvijek i ne više, na to da ih se vuče za nos, da im se uzima sloboda, da ih se moralno ponižava i uvjerava da je crno-bijelo zeleno. Bila je korona, užasno komplicirano razdoblje kroz koje smo prošli svi mi na zapadu oštećeni. Bilo je opravdanih stvari, bilo je potpunih ludosti, da ne kažem idiotarija i ljudi to osjećaju. Tu su pravila ponašanja i neki standardi već pomaknuti i što je ranije bilo nenormalno, kasnije se počelo tolerirati, nekad je ljudska sloboda u pitanju i čast i privatnost. Nakon toga rat u Ukrajini, to je već pravi rat, a učinit ću sve da Hrvatsku držim što je moguće dalje od tog ili bilo kojeg drugog rata. Nisam naivan i borbenosti mi u životu nije nedostajalo, ali znam što mogu i što možemo, a što ne možemo i nećemo i gdje je razlika između panike i avanturizma i samopromocije. To su vrlo bitne razdjelnice – naglasio je Milanović.
Robna pokrivenost uvoza izvozom u Hrvatskoj je, koliko god loša, bolja nego ikad, dodao je.
- Uvijek je to bilo jedva 50 posto, a sada je preko 50 posto. Hrvatska nema problema s platnom bilancom i prvi put je imala pozitivnu platnu bilancu kad sam ja bio premijer, prvu u povijesti, Jugoslavija ju nikad nije imala. Da ne bih sebi previše davao na važnosti,. tada su je počele imati i druge europske države, ali mi smo to napravili među prvima. No to ne znači kontinuiran, jak, robustan rast, proizvodnja u kojoj će se sve raditi i u kojem će ostajati ne samo novca za obaveze, plaće, pa onda kaj ostane. To je pošten, trezven i pravi domaćinski odnos prema poslu, ali biznis je da ostane što više i da budeš jači, bolji i otporniji od onog koji ti je konkurencija – rekao je predsjednik Milanović.
Od javnih priznanja, priznanje za Počasnu građanku Grada Ludbrega dibila je Mirjana Špoljarić Egger, Nagradu Grada Ludbrega dobila je Tihana Ledenko, Plaketu Grada Ludbrega dobili su tvrtka Grafičar d.o.o., obrt "Minas ZrNo 1" i Radio klubu Ludbregu, Zahvalnice su predane Sanji Belić Pavčec, Andreji Horvat Ročkar, Dragici Lukić, Slobodanu Popoviću i Miroslavu Vađuncu.
U ime nagrađenih zahvalio se Franjo Beser (tiskara Grafičar) ističući da ova priznanja obvezuju na još veći i jači angažman. Dodao je da priznanja djeluju motivirajuće i da se ljepše gleda u budućnost.
