"Ni med cvetjem ni pravice,rekel to je fijolice,smardljivi terputec,jalnuš, tvardogutec"
Uz stihove Krležine pjesme "Ni med cvetjem ni pravice" jutros je varaždinska Kolodvorska ulica oživjela nekim starim zaboravljenim vremenima, a u nju se na inicijativu ljubitelja umjetnosti kajkavskog jezika vratio "Kaj".
U dvorištu prostorija 2. mjesnog odbora grada Varaždina svečano je otvoren spomenik "Kaju", podignut kao trajna uspomena na 2015. godinu kada je kajkavski postao međunarodno priznati standardni književni jezik i kada je dobio svoj internacionalni jezični kod kjv.
- Do ove ideje došli smo spontano, na inicijativu ljubitelja umjetnosti kajkavskog jezika. Značaj ove akcije je i taj što su se građani družili, dali svoje snage i talente da se zajednički realizira ova akcija. Zajednički pokušavamo oživjeti i duh ove Kolodvorske ulice, kakav je nekad on bio. To je nekad bila žila kucavica grada Varaždina, u nju je "kaj" ulazio i izlazio, kroz naše radnike, đake. Kolodvorska ima jedan svoj aristokratski stari duh, ali i jedan narodni pučki duh i mi smo sve to skupa željeli oživjeti - otkrio je Predrag Daraboš, idejni začetnik ove akcije.
Postavljanje ovog spomenika jedan je veliki početak i ideje da se vrati izgubljeni identitet "kajkavske Kolodvorske ulice" te da svi Varaždinci i Varaždinke ponovno budu ponosni na našu najljepšu ulicu u gradu.
- Cilj je bio da na neki način pokušamo oživjeti našu Kolodvorsku ulicu, koja je nekad bila žila kucavica u Varaždinu, a s vremenom je nažalost izgubila svoj značaj. Sve se radilo na volonterskoj bazi, s dobrom voljom naših sumještana i ja im na tome zahvaljujem. Kruna svega je otvaranje spomenika riječi "kaj". To nije neki velebni spomenik napravljen od skupih materijala, koje inače riječ "kaj" zaslužuje, no to je naš mali doprinos značaju "našem dragom kaju" - rekao je Mirko Šemiga, predsjednik 2. mjesnog odbora.
Osim spomenika "kaju", kojeg je osmislio varaždinski umjetnik Željko Prstec, na ogradama kuća u Kolodovrskoj već su postavljene i ploče s haiku stihovima na kajkavskom jeziku, a oslikane su i kante za smeće.
- I dalje ćemo nastojati da udahnemo život u našu Kolodvorsku ulicu, ali i u cijeli naš Drugi mjesni odbor kako bi nam svima bilo ljepše. Pozivam ovim putem i sve građane koji nam se žele pridružiti svojim idejama da nam dođu i da nas podrže - pozvao je Šemiga.
Spomenik je metalan, na stupu od viničkog kamena, a na njemu je oko 67 različtih kajeva na raznim svjetskim jezicima. Prstecova instalacija moderne skulpture na stari stup davno srušene ograde smjelo integrira tradiciju u suvremenost na isti način s kojim kajkavski jezik živi i preživljava sve izazove moderniteta.
Ovo je prvi spomenik kajkavskom jeziku i zasigurno će postati mjestom hodočašća mnogih kajkavaca i ljubitelja umjetnosti. Spomenik KAJ tek je jedna instalacija u projektu Kajkavska Kolodvorska koji provode varaždinske udruge i umjetnici u suradnji s 2. mjesnim odborom.
Projekt je realiziran dragovoljnim prilozima i angažmanom samih građana, bez ikakve pomoći gradskih službi.
- Ovaj projekt dokaz je da se građani mogu i znaju sami organizirati i da vlastitim neposrednim angažmanom možemo poboljšati kvalitetu života. Upravo zbog takvog angažmana građana naš je odbor jedan od najaktivniji u gradu, a naši su prostori u Kolodvorskoj otvoreni za sve. Već naredni tjedan, točnije u četvrtak 6.10. u dvorani mjesnog odbora održat će se večer političke satire koju priređuju književnici, dramski i glazbeni umjetnici - istaknuo je predsjednik 2. mjesnog odbora. A kako je Kolodvorskom zavladao "kaj", pogldajte u fotogaleriji.
