U Varaždinu je predstavljen znanstveni rad „Slovenci u Varaždinu tijekom 1941 – 1942- godine”

Napisao/la: MGA/VV -

U varaždinskoj Županijskoj palači u srijedu je predstavljen tiskani separat znanstvenog rada pod nazivom „Slovenci u Varaždinu tijekom 1941 – 1942. godine”, autora dr. sc. Vladimira Huzjana.

Budući da se Slovencima u Varaždinu dosad nije bavilo mnogo istraživača i historiografa u Hrvatskoj, ovo je prvi ozbiljniji rad koji govori o tome što se dešavalo sa Slovencima u vrijeme 2. svjetskog rata, kada je dio slovenskog državnog teritorija okupirala njemačka vojska i protjerala dio stanovništva.

- Manji dio tog stanovništva zatražio je utočište u Varaždinu, da dobije papire, odnosno zavičajnost grada Varaždina, kao jamstvo i sigurnost od daljnjih progona. Prema dosadašnjim istraživanjima, ti su zahtjevi predani između studenoga 1941. i lipnja 1942. godine, a radi se o 167 osoba, pojedincima ili pak obiteljima od kojih su neke imale i do osam članova. Kada je napravljena kompletna analiza tih podataka, utvrđeno je da je najveći broj tih Slovenaca živio u Varaždinu prije 2. svjetskog rata i da su bili domicilni na tom području, a radili su u privatnom ili javnom sektoru. Nakon početka rata, nisu više imali dokumente iz Ormoža i Ptuja i morali su se prijaviti u Varaždinu. Tek manji dio bile su osobe protjerane iz Štajerske – rekao je Huzjan. Ono što je u ovom radu izuzetak je da se po prvi put objavljuje popis tih osoba, dodao je:

- Znamo njihova imena i prezimena, gdje su i kada rođeni, njihove obiteljske veze, u tim zahtjevima se spominju djeca, zajedno sa svojim generalijama. Dodana je na kraju i posebna napomena da svatko tko je uočio na popisu neku rodbinsku vezu i želi istraživati dalje, može po određenom broju u tablici pronaći te spise u Državnom arhivu u Varaždinu, što je vrlo jednostavno i vrlo praktično, tako da svatko tko želi saznati više o svojoj obitelji to može učiniti direktnim pregledom u gradivu u Državnom arhivu. Ljubljanski Inštitut za narodnosna vprašanja već se dugi niz godina bavi istraživanjem obitavanja Slovenaca u Hrvatskoj, u suradnji s hrvatskim kolegama, rekao je politolog i političar dr.sc. Boris Jesih, član Inštituta.

- Povremeno objavljujemo takve radove u našoj reviji, a sad smo se odlučili izdati ovaj rad u separatnoj knjižici, kako bi ga vidjelo što više ljudi. Detalji iz naše zajedničke povijesti pokazuju da su ljudi uz granicu uvijek bili povezani i da je granični prostor bio i bit će multikulturalan i multietnički - kazao je Jesih.

Barbara Antolić Vupora iz Slovenskog kulturnog društva Nagelj u Varaždinu pak je sa žaljenjem istaknula da su Slovenci nacionalna manjina kojoj broj pripadnika opada.

- Kad se takvo nešto dogodi, nije dovoljno samo pokretati kulturne i druge djelatnosti, već je bitno istražiti svoju povijest, a s ovim znanstveno-istraživačkim radom mi smo potvrdili autohtonost slovenske nacionalne manjine na području Varaždina - kazala je te dodala:

- To je važno jer si na takav način sastavni dio života ovdje od pamtivijeka, a ne netko tko je došao i samo dao svoj doprinos. Dio si naroda koji ovdje živi i koji dijeli dobru i lošu sudbinu. Ovdje smo kao pripadnici manjine da sa svojim drugačijim viđenjima i drugačijim kulturnim identitetom obogaćujemo zajedno naš narod. Živimo u Hrvatskoj, mi smo državljani Republike Hrvatske i tim više smo dužni davati i više nego netko drugi. Varaždin je uvijek imao povijesne veze sa Štajerskom, Ptujem, Ormožom pa i dalje, a Štajerska je bila prirodni partner ovome kraju - puno je umjetnika iz Štajerske radilo u Varaždinu, Varaždinci su trgovali sa Slovencima, a danas te veze više i nisu tako jake.

- Tu je bila prva varaždinska gimnazija na kojoj je jezik na kojem se razgovaralo bio kajkavski pa ljudi iz Štajerske nisu svoje učenike slali u njemačke, nego u varaždinske škole. Mnogi su učenici ovdje kasnije ostajali kao profesori. Štajerci su izgradili ovdje mnoge građevine, sve je to bilo interesno povezano, ali kasnije su ljudi ostajali i povezali se i na druge načine. Osamostaljenjem dviju država pala je zavjesa i ne samo da su prekinute željezničke veze, već su prekinuta i prijateljstva između ljudi koji nisu željeli čekati na granici i pokazivati dokumente, ako idu susjedu na gemišt – rekla je Antolić Vupora zaključivši da se moraju uspostavljati novi mehanizmi, kao što je ponovno učenje slovenskog jezika u školama te dodavši da je vrijeme da se ljudi s obiju strana granice ponovo povežu kao što su bili povezani nekad.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.