Posljedice pandemije na psihičko zdravlje: Djeci i mladima najviše nedostaje druženje

Napisao/la: -
Posljedice pandemije na psihičko zdravlje: Djeci i mladima najviše nedostaje druženje Foto: ilustracija

Djeci i mladima posebno je potrebno osigurati aktivnosti druženja s vršnjacima jer je to njihova razvojna potreba koja se pokazala posebno ugroženom tijekom pandemije. Jedan je to od zaključaka istraživačkog projekta “Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone” koji je provela skupina psihologinja, znanstvenica, nastavnica i vanjskih suradnica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Nedavno objavljeni preliminarni nalazi istraživanja pokazuju kakvo je psihološko stanje građana Hrvatske i kako su se s pandemijom COVID-19 i potresom u Zagrebu nosile osobe svih generacija i u različitim životnim ulogama: od učenika i studenata, preko osoba u vezi i samaca, roditelja maloljetne djece, zaposlenih i nezaposlenih osoba do umirovljenika. Podaci su prikupljeni online anketom tijekom svibnja, a u istraživanju je sudjelovalo više od 3.500 osoba dobi od 18 do 95 godina te 780 učenika od 1. razreda osnovne do 4. razreda srednje škole.

Kako su djeca?

- Mlađa djeca bila su više zabrinuta zbog mogućnosti zaraze koronavirusom nego starija djeca, a svu je djecu znatno više brinula mogućnost da se razboli netko njima blizak, nego oni sami. Djevojčice i dječaci nisu se razlikovali po stupnju zabrinutosti zbog mogućnosti zaraze - navodi se u rezultatima istraživanja.

Većina djece (64,9%) izjavila je da su za vrijeme pandemijskih mjera imali više slobodnog vremena nego prije pandemije, gotovo četvrtina je procijenila da su imali manje slobodnog vremena, a manji dio je izjavio da im se količina slobodnog vremena nije promijenila. Čak 69,1% djece izjavilo je da su se za vrijeme pandemijskih mjera više družili i igrali s članovima svoje obitelji nego prije pandemije, svega 6,7% izjavilo je da se vrijeme provedeno u druženju i igri s članovima obitelji smanjilo, dok je približno četvrtina (24,2%) procijenila da se to vrijeme nije promijenilo.

Među učenicima osnovne škole znatno je više onih kojima je nastava na daljinu teža od nastave u školi (48,6%) nego onih kojima je teža nastava u školi (29,3%), dok je među srednjoškolcima podjednako i jednih i drugih. Dječaci i djevojčice ne razlikuju se u procjenama težine nastave na daljinu, a istraživanje je pokazalo i da su učenici kojima je teža nastava na daljinu izvijestili i o smanjenju slobodnog vremena tijekom pandemije.

Djeci su za vrijeme pandemijskih mjera najviše nedostajali prijatelji i vršnjaci, no gotovo jednako nedostajali su im i djedovi, bake, rođaci, ali i izlasci iz kuće kad god se poželi te bavljenje sportskim aktivnostima. Prema nalazima istraživanja, psihičko zdravlje starije djece lošije je nego psihičko zdravlje mlađe djece, a na svim dobnim razinama je psihičko zdravlje djevojčica lošije nego psihičko zdravlje dječaka.

Više o utjecaju pandemije na djecu, ali i o tome što najviše brine studente, pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...

Ivana Dreven

Novinar

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.