Prije tri godine Matija Lisičak (36) iz Svetog Ilije započeo je svoju novu “električnu” priču – preradu rabljenog BMW-a 5 u električni automobil. Nakon Opel Kadetta, kojeg je u električno vozilo pretvorio 2015. godine, bio je ovo, kako sam kaže, logičan nastavak.
Veliki izazov
- S vremenom je nešto trebalo zamijeniti Kadetta. U to vrijeme, prije tri godine, ponuda električnih automobila nije baš bila široka, a i to što se nudilo, bilo je jako skupo i imalo je skroman domet. K tome sam i inače priželjkivao da složim BMW “peticu”, iako je to bio izazov jer je auto velik i težak pa sam zbog potrošnje razmišljao i o BMW-u 3. Tada sam na sajmu slučajno naletio na ovu “peticu” koja je 1997. godište. Auto je bio dobro očuvan, vlasnik je jako pazio na njega. Najvažnije mi je bilo da auto nema hrđe, drugo mi nije bilo važno, jer se ionako sve zamijeni – otkrio nam je Matija kako je započela ova avantura.
Nakon auta, na red je došla nabava baterija koje su bile financijski najzahtjevnija stavka.
- To je bilo dosta važno, jer ne može se staviti ista baterija kao i za Kadett. Priželjkivao sam Tesline baterije i uspio sam ih pronaći na jednom stranom forumu. Kupio sam devet modula od Tesle S85. Nakon toga nabavio sam i motor. Sve sam kupovao u ono vrijeme gotovo u pola cijene, no svejedno je trošak bio dosta veliki, s autom, renovacijom, baterijama... a potrošio sam i puno vremena. Postavlja se pitanje je li sve to vrijedno toga, no poanta je da je tržišna vrijednosti dijelova koji su unutra puno veća. Kad bih htio, teško bih sad prodao auto, ali za dijelove bih dobio čak i više nego što sam ih platio. Baterije bi se odmah prodale, jer se, osim za drugi auto, mogu iskoristiti i za solarne sustave – pojasnio je Matija.
Od baterije do LED lampica
- Baterija je kapaciteta 47 kWh i bez problema može biti za tri manja auta. Snaga motora i sustava je nekih 200 kW maksimalno, no to se može podesiti, trenutno je na 100 kW, i meni se to čini skroz u redu. Maksimalni napon sustava je 220 V, za unutarnji sustav treba 12 V. Dosta je trajalo da sve prikupim. Baterije su bile najskuplje, iako je kod ovog auta sve bilo skuplje, i motor, i kontroler, DC/DC pretvarač... Treba i električni servo, znači trebaš električnu pumpu, zatim i električni vakuum. Složio sam i klimu, a grijanje je “webasto”. Uspio sam da sve u autu radi kao i prije prerade, ABS, sve kazaljke na instrument-ploči, žaruljice... - naveo je neke od tehničkih detalja, dodavši da je zadovoljan konačnim rezultatom.
U odnosu na preradu Opel Kadetta, ovaj je proces bio puno zahtjevniji.
- U pitanju su veći naponi, ozbiljnije su struje, puno je više toga za “razbiti” na ovom autu nego na Kadettu, puno je tu elektronike pa je bilo dosta posla kako bi sve funkcioniralo. U autu su još i četiri Arduina, odnosno mikro-kontrolera, koji emitiraju signale koji su potrebni za rad sustava, kao što su signal senzora radilice, pomoću toga prikazuje i broj okretaja. Složio sam i LED pokazivač napunjenosti baterije, s crvenim i zelenim lampicama, za to je također zadužen jedan Arduino, a jedan preko kazaljke pokazuje potrošnju goriva, odnosno struje. Jedan Arduino zadužen je i za sustav grijanja i hlađenja baterija, znači mjeri temperaturu vode u sustavu i pali grijanje i hlađenje – pojasnio je.
Ugradio je i stražnju kameru za vožnju unatrag i parkiranje, a neke od dijelova, poput kućišta za ekrane, sam je isprintao na svom 3D printeru.
Domet do 250 km
Nakon što je završio s preradom, svoj je novi električni automobil morao odvesti na ispitivanje u Centar za vozila Hrvatske u Velikoj Gorici.
- Za atest je potrebno napisati elaborat o svemu što se radilo na autu, što je maknuto iz auta, što je stavljeno unutra, i sve mora biti popraćeno fotografijama. Bitno je pritom da auto mora imati sve ono što je imao i prije prerade i sve mora biti funkcionalno, moguće je samo unaprijediti ga. Sve je bilo u redu i nakon toga sam ga i registrirao – ispričao nam je Matija.
Električni BMW 5 iz kućne radinosti može razviti brzinu do 160-170 km/h, a domet mu je 200-250 km po punjenju.
- Punjači su 8 kW, što znači da se na javnoj punionici za oko sat vremena može napuniti za otprilike 50 kilometara vožnje. Kod kuće ga punim na utičnicu, preko noći, i po noćnoj tarifi trošak je oko 10 kuna za 100 kilometara. Bitno je da nema nikakvih troškova održavanja motora, osim ovjesa i potrošnih stvari. Kod prerade je važno i to da, ako se nešto pokvari, možeš si to i sam složiti, dok kod tvorničkih električnih automobila to nije slučaj – napomenuo je Matija.
Usporedio je ponudu električnih automobila prije nekoliko godina i danas.
- Kad sam započeo, ponuda nije baš bila neka. Imao sam veliku volju, možda sam se i malo “zaletio”, no bio je red da ga i završim. U današnje vrijeme ne bih se upuštao u ovakvu preradu, jer za te novce možeš i kupiti auto s takvim performansama. Ipak, nije mi žao što sam to napravio, to je bilo za moj “gušt”. Mislim da se tako nešto više ne isplati, osim kad bi netko želio napraviti neki povijesni auto i bio spreman izdvojiti malo više novaca i vremena – zaključio je Matija.
"Kadettom sam uštedio za preradu BMW-a"
Matija Lisičak inače radi kao profesor informatike u Gospodarskoj školi Varaždin i Srednjoj školi Novi Marof. Ujedno je i predsjednik Modelarskog centra Varaždin, a kako sam kaže, prerada klasičnih automobila u električne njegov su hobi i strast.
- Ima nas par u Varaždinskoj županiji koji smo sami preradili automobile, a preko tog zajedničkog interesa zapravo se povezujemo i s drugim ljudima u Hrvatskoj koji se time bave – rekao nam je Matija, koji je dijelove procesa prerade BMW-a u električno vozilo objavio na svom Youtube kanalu “bimerev”.
Upitali smo ga hoće li, nakon Opela i BMW-a, biti još prerada.
- Ne znam, vidjet ćemo, za osobne potrebe mi je zasad dosta. Vozim i Opel Kadett koji je bio moja prva prerada, a može se reći da sam vozeći taj automobil i uštedio za preradu ovog BMW-a – s osmijehom je zaključio.
