Koja je cijena slobode: Ljubav u vrijeme individualizma

Napisao/la: VV / The Atlantic -
Koja je cijena slobode: Ljubav u vrijeme individualizma Foto: ilustracija / Pixabay

Dvije nove knjige istražuju američka stajališta o ljubavi, koja se sve više mijenjaju, piše The Atlantic. Kad je riječ o romantičnoj ljubavi, Amerikanci su slobodniji nego što su ikada bili. Slobodniji što se tiče sklapanja braka, slobodniji po pitanju razvoda, slobodniji kod odabira kada i s kim žele stupiti u spolni odnos - s manje posljedica, otvoreniji prema suživotu bez sklapanja braka, mogu ostati samci ili biti u otvorenoj vezi ili poliamoriji. Ali, što ako je cijena slobode - usamljenost? Biste li je platili?

Mark Regnerus, sociolog na Sveučilištu Texas u Austinu, puno se bavi cijenom ljudskih odnosa. Njegova nova knjiga, "Jeftini seks", govori o tome kako je moderna scena spojeva oblikovana seksualnom ekonomijom, teorijom koja ljudsko ponašanje vidi kao tržnicu. Njegova ideja, kao što i naslov knjige govori, jest da seks nije više tako skup kao što je nekada bio - u smislu vremena, truda i rizika. Kontracepcija čini seks manje rizičnim, a online dating platforme čine ga dostupnijim. Ako to ne uspije, uvijek postoji pornografija, koja ne zahtijeva nikakav trud da se pronađe. Ti čimbenici, tvrdi Regnerus, "stvorili su masovno usporavanje u razvoju ozbiljnih veza, posebno braka".

Stope brakova doista su pale među mladima do točke da demograf kojeg navodi Regnerus procjenjuje da jedna trećina ljudi koji su trenutno u ranim 20-ima nikad neće stupiti u brak. Ali još jedna nova knjiga o suvremenim odnosima, "Sve-ili-ništa brak" Eli Finkela, tvrdi da "dok se institucija braka u Americi bori... najbolji brakovi danas su bolji od najboljih brakova ranijih razdoblja; doista, oni su najbolji brakovi koje je svijet ikad poznavao."

Budući da brak za mnoge više ne znači prelazak u odraslu dob, nego opciju, drži se na višem standardu. Regnerus tvrdi da moderna dinamika parenja otežava ljudima pronalaženje odnosa koji se čini vrijednim; Finkel tvrdi da kad brakovi uspiju doživjeti do današnjih uzvišenih očekivanja, oni mogu biti izuzetno ispunjujući. Jedan je možda optimsitičniji od drugog, ali obojica pokazuju kako je povećanje romantične slobode promijenilo samu ljubav.

Regnerusov opis seksualne ekonomije oslanja se na snažnu podjelu rodnih uloga: muškarci pružaju potražnju, a žene su ponuda. Duga je povijest onoga što on naziva "razmjena odnosa", u kojem žene kontroliraju muški pristup seksu. Kako bi ga dobili, muškarci ulažu resurse, predanost i vjernost.

U ranijim erama ova je razmjena bila učinkovita u stvaranju brakova. Ali sada, kada su seks prije braka i seks izvan veza uobičajeni, sigurni i manje stigmatizirani, muškarci se ne moraju toliko truditi, kaže Regnerus. Uostalom, mnoge žene ne trebaju resurse koje muškarci moraju ponuditi; one imaju svoje. Ali muškarci imaju više snage na tržištu parenja u ovom modelu, što dovodi do toga da i žene prihvaćaju jeftin seks i ponešto nepristojnog ponašanja koje dolazi s njim.

Regnerus ne govori puno o LGBT odnosima, osim što veli da bi ova tržišna dinamika mogla povećati vjerojatnost da žene "eksperimentiraju s istospolnim odnosima", kako bi nadišle problem muškaraca koji se ne žele vezati. Također piše da zato što u odnosima među gay muškarcima nema "čuvara", manje je vjerojatno da će oni biti seksualno monogamni.

Kad je riječ o heteroseksualnim odnosima, Regnerus sažima svoju teoriju ovako: "Nije da je ljubav mrtva, ali seksualni poticaji da bi se muškarci žrtvovali i bili predani u velikoj su mjeri raspršeni, i put prema predanosti i braku čine sve više zbunjujućim i manje izravnim nego u prethodnim razdobljima".

Sve ovo miriše na rodni esencijalizam. Regnerusova osnovna premisa je čvrsta: Mnoge su studije pokazale da muškarci prosječno žele seks više nego žene, a žene više od muškaraca cijene seks u kontekstu predanosti (naravno, pojedinci se razlikuju). Ipak, kroz cijelu knjigu Regnerus ide prilično daleko s ovom teorijom: muškarac nikada neće kupiti kravu ako besplatno dobiva mlijeko.

Regnerus piše i o jednoj ženi koja bi ponekad imala usputni seks s muškarcima koji joj se baš i nisu sviđali i koja je bila frustrirana jer nije pronalazila muškarca koji joj se sviđa. "Ona želi biti slobodni jahač - u ovom slučaju, pronaći dobrog čovjeka - bez doprinosa vrstama ponašanja u vezi koje muškarce čine boljima. To neće funkcionirati. To ne može funkcionirati."

Regnerus također tvrdi da laka dostupnost seksa muškarce čini manje motiviranima u njihovom profesionalnom životu, jer ne moraju postati uspješni, tj. sposobni za brak, kako bi udvarali ženama na putu do njihovog kreveta. Regnerus citira poznate psihologe Roya Baumeistera i Kathleen Vohs, koji pišu da "dajući mladim muškarcima lak pristup obilnom seksualnom zadovoljstvu, lišavamo društvo jednog od načina da ih motiviramo na davanje vrijednih dostignuća."

Sveukupno, seksualna ekonomija smanjuje cijenu i drugim stvarima koje muškarci i žene mogu ponuditi jedni drugima - osim seksa, "resursa" i predanosti. Ako je moderno tržište parenja učinilo ljude izoliranijima, i ako pametni telefoni i druga tehnologija sve više posreduju u ljudskim odnosima i tjeraju nas na odvraćanje pažnje, ne bi li se vrijednost sadašnjeg i neposrednog pratitelja trebala povećati?

U knjizi "Sve-ili-ništa brak", Finkel, profesor psihologije na Sveučilištu Northwestern, traga za poviješću ove institucije u kojoj vidi tri tematska razdoblja. Dugo vremena ljudi su se vjenčali iz pragmatičnih razloga. Većina odjeće, hrane i ostalih dobara koju je obitelj koristila je proizvelo samo kućanstvo. Ljudima je potreban rad partnera - i često više djece - da prežive.

Stvari su s vremenom postale manje strašne i ljudi su se počeli vjenčavati iz ljubavi. Finkel tvrdi da Amerikanci danas od svojih brakova žele ljubav, ali i nekoga tko će njihovom životu dati smisao i učiniti ih najboljim verzijama sebe. "Nastojanje za samoizražajem kroz brak istodobno otežava postizanje bračnog uspjeha, ali uspjeh u tome čini još značajnijim."

Promjene opisane u Finkelovim i Regnerusovim knjigama ilustriraju koliko individualnizam, kao glavna vrijednost, oblikuje suvremene američke odnose/veze. "Amerikanci danas rijetko stavljaju naglasak na ideju braka kao funkcionalnog oblika, koji omogućuje dvoje ljudi da ostvare stvari koje inače ne bi mogli sami", piše Regnerus. "Sada puno toga možemo ostvariti sami. Dakle, brak se u Americi odmaknuo od populističke institucije - društvenog fenomena u kojem je većina odraslih sudjelovala i imala koristi - i postao elitni, individualistički i dobrovoljni sporazum, orijentirani na potrošnju".

Čak i izvan braka, u bilo kojem romantičnom zapletu, zapadnjaci cijene ono što britanski sociolog Anthony Giddens naziva "čistim odnosom". Čista veza je ona veza u kojoj ljudi jesu jer to žele, jer zadovoljava oba pojedinca. Razlikuje se od romantične ljubavi koja pretpostavlja da ćete naći onu jednu "pravu" osobu s kojom ćete ostati zauvijek, u dobru i zlu. U čistom odnosu, ako netko više nije zadovoljan, pretpostavlja se da će otići.

Amerikanci su jedinstveni, piše Finkel, jer ne samo da im je važno ostati vjerni sebi, nego i dalje snažno cijene predanost. Tako SAD imaju veće stope i sklapanja braka i razvoda od mnogih drugih zemalja. Moderni Amerikanci su spremniji i slobodniji nego ikada provesti svoje vrijeme u pronalasku "prave" osobe, one koja će poboljšati njihov život. I slobodniji su nego ikad - otići. Ne samo u smislu "sada se možete razvesti", već su kulturne norme stvorile okruženje u kojem je, ako nešto ne funkcionira odmah, lako otići i potražiti druge mogućnosti. U kojem smo često razočarani zbog visokih očekivanja. U kojem ljudi, nakon dovoljno razočarenja, mogu izgubiti vjeru u pronalaženje onog ispunjenja koje traže izvan sebe.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.