Umro je Georgij Paro, redatelj brojnih predstava varaždinskog HNK-a

Napisao/la: VV -

Umro je Georgij Paro, rekao nam je danas prijepodne glumac Jan Kerekeš pri slučajnom susretu u varaždinskom kazalištu. U svojem dugovječnom pozivu ovaj proslavljeni kazališni redatelj režirao je dvije stotine predstava, od kojih su mnoge odavno stekle staus antologijskih, piše Jutarnji list.

- Puno je kazališnih redatelja, ali samo je jedan bio Georgij Paro. Zbogom kazališni prijatelju i hvala ti puno na vjeri u mene, na 5 velikih predstava i 5 glavnih uloga koje si povjerio upravo meni. Jedini si u meni vidio glumca koji je spreman odigrati snažne dramske uloge. Hvala ti na tome. Hvala ti na svim lijepim riječima koje si bez zadrške govorio javno i hvala ti na svemu što si me naučio. Ti sad odmaraj, radio si dovoljno. A ja, ja ti sad napokon opet mogu početi govoriti Vi, sad se ne možete naljutiti na mene i sterati me u kurac. Nek ti je laka zemlica. Tvoj Petrica Kerempuh, Iva, Puba, Grof Šandor i Fadinar - napisao je Jan Kerekeš, dramski umjetnik.

Rođen u Čačku 1934. godine, osnovnu školu i gimnaziju završio je u Karlovcu, diplomirao filozofiju i anglistiku, a potom i režiju na zagrebačkoj Akademiji, učenik je kultnog Branka Gavelle, Krležin sugovornik, 10 godina bio je intedant zagrebačkog HNK, umjetnički ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara i Sterijinog pozorja, od 1966. režirao je i predavao na američkim sveučilištima, od 1986. redoviti je profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, režirao je mnoge dokumentarce, televizijske i radio drame... Dobitnik je Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo 2007.

Ostao je zapamćen po inovativnim interpretacijama Krležinih drama (U agoniji, Maskerata, Gospoda Glembajevi) te dramatizacijama i prilagodbama drugih Krležinih tekstova (Banket u Blitvi, Zastave, Povratak Filipa Latinovicza, Ratni dnevnici), kao i adaptacijama 'Idiota' (s B. Violićem) i 'Ujakovog sna' F. M. Dostojevskoga te 'Zajedničke kupke' Ranka Marinkovića. Revitalizirao je mnoštvo komada hrvatske dramske baštine (M. Držić, Dundo Maroje; Ljubovnici; Čini baruna Tamburlana; J. Freudenreich, Graničari; A. Šenoa, Ljubica); režirao praizvedbe djela Malo pa ništa A. G. Matoša i Sveti Aleksi T. Brezovačkoga; postavio na scenu mnogobrojna djela suvremenih hrvatskih pisaca: M. Matkovića (Heraklo, Na kraju puta), R. Marinkovića (Glorija), S. Kolara (Svoga tela gospodar), F. Hadžića (Političko vjenčanje), D. Jelačića Bužimskoga (Gospodar sjena). U 1990-ima režirao je raskošne predstave prema romanima N. Fabrija Vježbanje života i Berenikina kosa te adaptaciju Gundulićeva epa Osman. Uprizorivao djela engleskih pisaca elizabetanskoga razdoblja (W. Shakespeare, Ch. Marlowe, J. Ford, J. Webster) i druge polovice XX. st. (J. Osborne, H. Pinter), francuskih starijih i modernih klasika (Advokat Pathelin, Molière, G. Feydeau, J. Giraudoux, J. Anouilh, A. Camus, J.-P. Sartre, J. Genet), nordijskih autora H. Ibsena i A. Strindberga te B. Brechta.

15. prosinca prošle godine pretpremijerno je izvedena predstava zagrebačkog kazališta Knap u njegovoj režiji, 'Dobri čovjek Bažulek' o malom hrvatskom čovjeku, dobronamjernom i susretljivom, koji se nenadano našao u korupcijskom žrvnju.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.