Ivan Mesek: "Strane turiste trebamo atraktivnim sadržajima zadržati u Varaždinu"

Napisao/la: Igor Čolaković -
Ivan Mesek: "Strane turiste trebamo atraktivnim sadržajima zadržati u Varaždinu" Foto: VV arhiva

- Proteklo je 95 godina otkako je 16. studenoga 1925. godine u varaždinskom Starom gradu, na inicijativu Muzealnog društva na čelu s profesorom Krešimirom Filićem, osnovan naš muzej. Od tada je prošlo puno vremena tijekom kojeg se varaždinski gradski muzej razvio po svojoj kompleksnosti u najznačajniju muzeološku ustanovu sjeverno od Zagreba. Muzej je svih tih godina bio zamašnjak kulture, pa je na primjer varaždinska galerija umjetnina, koja je otvorena 1939. godine, treća najstarija u Hrvatskoj.

- Možemo dakle, biti zahvalni generacijama koje su naš muzej kroz gotovo cijelo stoljeće podizale na sve višu i višu razinu. No, ponajprije trebamo zahvaliti generacijama Varaždinaca koji su podržavali rad našega muzeja. Bez Varaždinaca ne bi bilo ni našeg muzeja! Naš cijeli fundus bazira se na donacijama i otkupima, na vrijednim umjetninama koje su muzeju darovale upravo varaždinske obitelji. Tako je stvoren naš ogromni fundus koji broji više od 200 tisuća predmeta, o kojima brinu naši stručni djelatnici. Muzej nisu samo zgrade i izlošci, muzej su prije svega stručnjaci koji o njima brinu, koji istražuju i prezentiraju našu vrijednu građu. Prošle smo godine ostvarili izvrstan rezultat i pokazali da možemo značajno podići udio vlastitih sredstava. Iako nas je ove godine pandemija jako usporila, još nismo iskoristili sve mogućnosti za daljnje povećanje vlastitih prihoda koje možemo ostvariti i primjerice, kroz najam prostora. Ta su nam sredstva nužna i kako bi mogli redovito održavati naše objekte koji zahtijevaju stalna i vrlo skupa ulaganja. Nigdje u svijetu muzeji nisu samoodrživi, ali većina njih nastoji povećati vlastite prihode, pa je to praksa i našeg muzeja - naglasio je Ivan Mesek, ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin.

Naime, godina u kojoj Gradski muzej Varaždin obilježava 95. godišnjicu osnivanja ostat će zbog koronavirusa zapamćena kao jedna od najtežih u cijeloj povijesti varaždinskog muzeja. No, Mesek ističe kako su unatoč protuepidemiološkim mjerama kojima su zabranjeni grupni posjeti muzeju, u ovoj jubilarnoj godini ipak uspjeli organizirati nekoliko značajnih izložbi, među kojima je izložba “Erika - vunasti nosorog” bila iznimno zahtjevna. O svemu tome razgovarali smo s ravnateljem Muzeja.

Ambiciozni planovi uz 100. obljetnicu

Unatoč padu vlastitih prihoda u ovoj godini Gradski muzej ima vrlo ambiciozne planove koji će biti realizirani do velikog jubileja, 100. godišnjice varaždinskog muzeja?
- Gradski muzej Varaždin danas ima devet odjela, no osim Kulturno-povijesnog i Prirodoslovnog odjela te Galerije umjetnina, ostali naši odjeli nemaju svoj postav. Već neko vrijeme predano radimo da do stote godišnjice našeg muzeja ostvarimo ambiciozni plan da svi naši odjeli imaju svoje izložbene prostore. Resurse za to imamo, na raspolaganju nam je na primjer žitnica, odnosno oružarnica, u kojoj planiramo smjestiti etnološki odjel. U dijelu prostora u Starom gradu i palači Herzer sada su depoi, a to nisu baš najbolji prostori za čuvanje umjetnina. Zato će jedan od prioritetnih zadataka biti uređenje središnjeg depoa u kojem bi građa bila adekvatno zbrinuta. Tako ćemo dobiti dosta prostora u kojima planiramo urediti nove postave, među kojima bi trebala biti i naša vrlo vrijedna zbirka instrumenata. U planu je i širenje te osuvremenjivanje našeg Prirodoslovnog odjela, a vjerujem da ćemo uspjeti u funkciju staviti i tavan palače Sermage u kojem bi na primjereni način mogli izložiti radove Miljenka Stančića. Nadam se da ćemo u ostvarenju tih prilično ambicioznih planova i dalje imati podršku našeg osnivača - Grada Varaždina - kao što su to imali varažinsko kazalište ili knjižnica.

Muzej koji kontinuirano radi s publikom

Čak i ove godine sve su priredbe varaždinskog muzeja bile solidno posjećene. Kako to tumačite?
- Činjenica je da mi imamo stalnu publiku, Varaždincima je normalno da idu u muzej ili u kazalište, kao što im je normalno da subotom idu na plac. No, mi kontinuirano radimo s publikom. Imamo primjerice, odličan projekt “Muzej i škola”: više tisuća djece vrtićke i osnovnoškolske dobi koja godišnje posjete naš muzej za dvadesetak godina će biti naša stalna publika. To su izvrsni projekti koji su usmjereni na stvaranje publike. No, ono što radimo i prezentiramo nije zanimljivo samo varaždinskoj publici. Projekti našeg muzeja nerijetko su i od šireg, nacionalnog značaja, što potvrđuje i niz nagrada koji je Muzej dobio za svoje izložbe i projekte. Varaždinski Stari grad je prepoznatljiva veduta Varaždina, pa je naš muzej, od samih početaka zanimljiv i turistima. Gradski muzej Varaždin godišnje ima više od 65.000 posjetitelja, po čemu smo u samom vrhu posjećenosti među muzejima u Hrvatskoj. Veliki dio naših posjetitelja su učeničke ekskurzije ali i turističke grupe iz inozemstva. No, zajedno moramo učiniti više u privlačenju stranih turista, kojima moramo ponuditi atraktivne sadržaje vezane uz kulturni turizam. Upravo je izložba “Erika - vunasti nosorog” pokazala kakve sve atrakcije, uz spilju Vindiju ili tumul u Jalžabetu, imamo na prostoru naše županije. Zato sam pokrenuo inicijativu da pokušamo povezati ta, u svjetskim okvirima vrijedna nalazišta, i našu ponudu objediniti i učiniti ju privlačnijom i dostupnijom stranim turistima. Nama se turizam još uvijek svodi na kratke posjete turista koji prošeću gradom, posjete naš muzej i groblje i odu dalje. Kada bismo objedinili ponudu turistima bi ponudili niz atraktivnih sadržaja zbog kojih bi ovdje ostajali duže.

Muzej u posljednje vrijeme u prezentaciji vrijedne građe koristi sve više i nove tehnologije. Koliko one povećavaju atraktivnost muzejskih zbirki?
- Sva je sreća da danas imamo tehnološka pomagala koja od nas zahtijevaju nova rješenja u prezentaciji naše građe. Mobilna komunikacija i nove tehnologije pružaju nam silne mogućnosti koje nastojimo iskoristiti, pa i kroz suradnju s našim partnerima u europskim projektima. Kroz projekt Living Castles, zajedno s našim europskim partnerima, nastojimo stare dvorce iz regije koji su prenamijenjeni u muzeje aktualizirati i učiniti ih atraktivnijima pomoću suvremenih tehnologija. Za taj smo projekt prošle godine snimili i filmove koji pričaju o vlasnicima Staroga grada, o varaždinskim obrtima i cehovima, pa i o alkemiji. Upravo se ove godine, u vrijeme zatvaranja zbog korona irusa, pokazalo koliko su online platforme postale važne. Naš je muzej bio prepoznat kao prvi koji na internetskim stranicama i društvenim mrežama nije ponudio samo snimke nekih ranijih izložbi i predavanja, nego je naša kustosica Jelena Rančić u našem fundusu pronašla predmete i dokumente iz vremena ranijih epidemija koji su prikazani na aktualnoj online izložbi. Mi, Varaždinci držimo do tradicije, možda smo pomalo i konzervativni, dičimo se baroknim gradom. No, barok je u svoje vrijeme, u svojoj razigranosti, bio suvremena pojava. Upravo je suvremenost potvrda tradicije, zato inzistiram na suvremenosti i suvremenim autorima. I suvremena umjetnost je bogata, zanimljiva, dinamična, provokativna i lijepa, pa ju sve više nastojimo pokazati našoj publici, pogotovo nakon što je Galerijski centar, koji je bio nositelj suvremene likovne umjetnosti, pripojen Gradskom muzeju. Baštinu čuvamo i prezentiramo, ali želimo biti i mjesto kritičkih promišljanja, pa i aktivizma. Umjetnost treba postavljati pitanja, uostalom, to i jest njena zadaća - naglasio je Ivan Mesek, ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin.

Zbog korone Muzej je izgubio barem 400.000 kuna

Muzej ove godine radi u izvanrednim okolnostima. Kakve će posljedice korona imati na poslovanje Gradskog muzeja?
- Možda je nama nešto lakše nego na primjer, kazalištima, organizirati rad u vrijeme protuepidemioloških mjera, jer naša publika nije statična, nego se kreće kroz postav. Naravno, veći dio ove godine nismo mogli primati grupe, ali su nam dozvoljeni individualni posjeti. To je naravno utjecalo na ukupni broj posjetitelja, pa će i naš prihod ove godine biti značajno manji. Unatoč tomu uspjeli smo postaviti izložbu “Erika - vunasti nosorog” koja je bila izuzetno tehnički, ali i financijski zahtjevna. Takav jedinstveni nalaz trebalo je predstaviti na atraktivni način, i kroz proširenu stvarnost i 3D animaciju publici dočarali život prije 20.000 godina. U normalnim okolnostima tu bi izložbu do sada sigurno vidjelo barem 10.000 posjetitelja koji bi kupili ulaznicu. Nadam se da će se na proljeće situacija normalizirati i da ćemo tek tada moći postići puni efekt te atraktivne izložbe. Muzej je zbog korone i izostanka organiziranih grupa izgubio barem 400.000 kuna prihoda. No, natoč tomu naš će rezultat na kraju ove godine ipak biti prilično zadovoljavajući, jer smo dio prihoda uspjeli ostvariti kroz druge izvore, među kojima su i međunarodni projekti koje financira Europska unija.

Tradicija Dana performansa ipak nije prekinuta

Unatoč teškoj epidemiološkoj situaciji uspjeli ste organizirati i 19. Dane performansa?
- Performans je aktivna forma koja se događa u određenom trenutku, pa je stoga nepredvidljiva. Takav je bio i naš ovogodišnji festival, čija je tema trebala biti “Pokreni se” jer je Branko Franceschi želio problematizirati društvenu situaciju u kojoj se taloži puno problema koji se ne rješavaju. Međutim, korona, koja je posebno pogodila izvedbene umjetnike koji su preko noći ostali bez mogućnosti za rad, promijenila je i temu festivala. Tema - Izdrži, tako se nametnula sama. No, iako smo festival, koji je trebao biti u lipnju, pomaknuli u rujan, zbog epidemiološke situacije ipak nismo mogli održati u realnom prostoru. Kako nipošto nismo željeli prekinuti tradiciju festivala, odlučili smo ga održati u virtualnom svijetu. Pozvali smo umjetnike da svoje performanse snime i da nam pošalju video materijal. Dobili smo 18 radova od kojih je 8 ušlo u selekciju, a tri smo najbolja performansa nagradili novčanim nagradama. Tri jednakopravne nagrade podijelili su Slavica Marin, Goran Pavić i Martina Hrlić Rogić.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.