Duh iz boce

Napisao/la: -

Kako bi ispunila dogovoreno sa sindikatima u prosvjeti, Vlada neće, nažalost, prvo preispitati rashode te objasniti, primjerice, porast broja učitelja i nastavnika u odnosu na broj učenika ili njihovu manju opterećenost, već će, jednostavno, zagrabiti u državni proračun. A već sada izdvajamo za obrazovanje više od prosjeka EU 28, dok znanje učenika nije baš takvo.

Dok zemlje EU 28 za obrazovanje daju 4,6 posto BDP-a, Hrvatska izdvaja 4,7 posto BDP-a, od čega samo za predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje 2,3 posto, po čemu smo na petom mjestu u EU. Prema podacima Eurostata za 2017., koje je zadnje dostupno, iza nas su Rumunjska (2,8%), Irska (3,3%), Bugarska (3,6%), Italija (3,8%), Slovačka (3,8%), Grčka (3,9%), Španjolska (4%), Njemačka (4,1%), Češka (4,6%)...

Ovo, očigledno, solidno izdvajanje za obrazovanje, osobito predškolsko i osnovnoškolsko, sada će se još povećati. A kako to ne bi bilo kroz dodatke na plaću, već kroz rast koeficijenata, svašta se čulo i čuje. Kao razlog za porast koeficijenata učitelja i nastavnika navodi se promjena njihovog dosadašnjeg načina rada zbog obrazovne reforme, kao da se svi poslovi s vremenom ne mijenjaju. Često se govorilo i o zaostaju u odnosu na koeficijente koje imaju sveučilišni asistenti s kojima su nekada bili u istoj razini. Međutim, kao što smo pisali, veće koeficijente uvijek su imali asistenti, koji se biraju među najboljim, a ako nakon šest godina ne doktoriraju - gube posao.

Kao razlog za porast koeficijenata učiteljima i nastavnicima za 6,11 posto navodilo se i zaostajanje plaća za drugima u javnim službama, posebice socijalnoj skrbi i zdravstvu. Tako se, primjerice, ukazivalo da je koeficijent inženjera kemije u školi niži od inženjera kemije u bolničkom laboratoriju. Istina, stupanj obrazovanja je isti, ali je li isto i radno vrijeme, odnosno njihova opterećenost?

Rade li, primjerice, škole „petkom i svetkom“, odnosno prekovremeno, što sada izaziva revolt u zdravstvu za koje Hrvatska, usput rečeno, izdvaja 6,3 posto BDP-a, a EU 28 daje 7 posto. Nezadovoljni su i policajci, nenastavno osoblje pa i cestovni prijevoznici, koji najavljuju prosvjed jer, vele, jedino tako se stvari kod nas rješavaju.

Ipak, jedan argument prosvjetara čvrsto stoji: koeficijenti su se povećavali i drugima, i to također bez jasnih objašnjenja. Ili čudnih, kao nedavno u Ministarstvu vanjskih poslova. Govorilo se da će se povećati složenost poslova u vrijeme predsjedanja EU-om, kao da će to predsjedanje trajati vječno.

Iako Vlada to nije htjela, duh koeficijenata izlazi iz boce, ocjenjuje Velimir Šonje, i to zbog nevjerodostojnosti i izostanka analiza, odnosno opće krize upravljanja u javnom sektoru. Zvuči oštro, zar ne?

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.