U Vladi predstavljene mjere pomoći gospodarstvu: Cilj je očuvanje radnih mjesta, plaća i likvidnosti Foto: Vlada.gov.hr

U Vladi predstavljene mjere pomoći gospodarstvu: Cilj je očuvanje radnih mjesta, plaća i likvidnosti

MGA/VV | 17.3.2020. u 16:05h | Objavljeno u Aktualno

U tijeku je sjednica Vlade na kojoj su među glavnim točkama mjere pomoći građanima i gospodarstvu zbog koronavirusa.

Premijer Andrej Plenković najavio je izmjene zakona i mjere koje će se donositi sljedećih dana, a među njima je i davanje većih ovlasti Stožeru civilne zaštite.

Također je najavio da bi sljedećih dana moglo doći do privremenog ograničenja radnog vremena trgovina, ugostiteljskih i uslužnih djelatnosti, kinodvorana, teretana te do obustave rada trgovačkih centara.

Predstavljene su i gospodarske mjere koje su uglavnom usmjerene na odgodu plaćanja javnih davanja poreznih obveznika, što uključuje porez na dohodak, prirez i doprine, i to na razdoblje za tri mjeseca. Time se želi osigurati likvidnost gospodarstva, a premijer je kazao da imaju spremnost banaka da osiguraju obrtna sredstva i sredstva za reprogramiranje kredita.

- Preporuka je da u ovom razdoblju nema ovrha ni deložacija - istaknuo je Plenković.

Ministar financija Zdravko Marić predstavio je set od 63 mjere. 

- Cilj ovoga seta mjera je očuvanje radnih mjesta, isplatu plaća i umanjivanje šteta koronavirusa, koja je već vidljiva. Ove su mjere u skladu s onime što se poduzima i u drugim zemljama Europske unije - kazao je Marić.

Nakon tri mjeseca odgode plaćanja poreza na dohodak, poreza na dobit i doprinose, moguća su još tri mjeseca odgode i kasnije obročna otplata.

- Jedna od mjera je moratorij na obveze putem HBOR-a ili komercijalnih banaka i mogućnost odobravanja kredita kroz likvidnost i reprograma postojećih i novih obveza. Sljedeće je pitanje kredita građana kojima bi se omogućila odgoda plaćanja kreditnih obveza na rok od 3 mjeseca - rekao je MArić.

Iz Ministarstva gospodarstva najavljeno je da su reprogrami i moratoriji na kredite, odobrenje novih kredita za likvidnost i garancija u okviru garantnog fonda osiguranja izvoza neke od prvih mjera pomoći gospodarstvu.

Ministar je uoči sjednice Vlade izjavio da će premošćivanje 'likvidonosnog jaza' ići na račun državnog proračuna, a jedinicama lokalne samouprave bit će ostavljena mogućnost da svojim mjerama olakšaju građanima i poduzetnicima.

- Sve će što se tiče ovog likvidonosnog jaza, u smislu javnih davanja, ići će na račun središnjeg proračuna jer smo procijenili da središnja država može lakše doći do tih likvidnih sredstava nego pojedine lokalne jedinice - rekao je Marić.

Lokalna samouprava stoga ne bi trebala imati problema u smislu likvidnosti, no Marić napominje da se istovremeno, izmjenama općeg poreznog zakona, stvaraju preduvjeti njima i svima ostalima koji prikupljaju javna sredstva da pristupe takvim mjerama, no bez ikakvih naredbi ili instrukcija.

- Siguran sam da će mnoge lokalne jedinice slijediti naš primjer i u okviru svojih mogućnosti posezati za dodatnim mjerama olakšavanja poduzetnicima i građanima na njihovom području. Jako je važno održati likvidnost sustava i održati radna mjesta i plaće - ističe Marić uz napomenu da neki poslodavci već otpuštaju radnike, a želja je da se to ne događa.

Iako pojedine zemlje uvode mjere zatvaranja svojih granica, u smislu kretanja ljudi, no zbog važnosti uloge gospodarstva za funkcioniranje društva, Marić ističe da tijek opskrbe i pravovremene distribucije robe mora funkcionirati, pri čemu pohvaljuje sve koji u tome sudjeluju - od vozača kamiona do blagajnica.

Također je poručio da moramo mijenjati hrvatski gospodarski model i cijeli naš mentalni sklop u smislu da moramo jačati svoju samodostatnost jačanjem domaće proizvodnje.

Osim toga, poručio je da, što se proračuna tiče, mirovine nisu upitne.

Napominje da su međunarodne financijske institucije, poput EIB-a, EBRD-a, Svjetske banke, Razvojne banke Vijeća Europe, maksimalno usredotočene na problem, i da je s njihovim predstavnicima proteklih dana održao više razgovora i kako se tu "otvara jako puno mogućnosti".

Upitan o traženju pomoći od MMF-a, Marić kaže da smo danas članovi EU-a i kako nam primarne adrese za financiranje trebaju biti postojeći europski fondovi, kao i novi koji se najavljuju. Upitan pak ako EU zatraži pomoć MMF-a, hoće li Hrvatska biti dio toga, Marić je odgovorio: "O tome ćemo sve razgovarati".

Označeno u