Sedamnaest tisuća hrvatskih školaraca nema topli obrok

U raspravi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, hrvatska zastupnica Marijana Petir izrazila je zadovoljstvo uspješno završenim pregovorima vezanim za izmjenu Uredbe iz 2013. godine koja je važna za europsku, a posebno za hrvatsku djecu jer prema posljednjim statistikama, roditelji čak 17 tisuća hrvatskih školaraca ne mogu svojoj djeci priuštiti topli obrok.

-Ovaj program osim što ima edukativnu ulogu za naše mlade da trebaju jesti zdravo i domaće, ima i socijalnu dimenziju jer će siromašnoj djeci ovaj obrok biti jedini obrok koji će pojesti, zaključila je Petir te se založila i kako bi se iznos subvencija još više povećao smatrajući da, dok god ijedno dijete gladuje, nije učinjeno dovoljno.

Naime, Republici Hrvatskoj kao novoj članici povijesni su kriteriji priječili da sudjeluje u korištenju subvencija za zdrave obroke mlijeka u školama, a predloženim se izmjenama ti razlozi konačno otklanjaju i to upravo na inicijativu zastupnice Petir koja je prvi puta zatražila od Europske unije potporu za dostavu mlijeka u hrvatskim školama još u srpnju 2014. godine, te od početka svoga mandata aktivno radi na rješavanju ovoga problema koji je diskriminirao hrvatske školarce.

Europska unija ovim programom na raspolaganje državama članicama po školskoj godini stavlja 150 milijuna eura za dostavu voća i povrća te 100 milijuna eura za dostavu mlijeka u škole kako bi djeca jela besplatno, zdravo i domaće.

Konkretno, a prema dostupnim podacima iz Nacionalne strategije za provedbu sheme školskog voća i povrća, u Hrvatskoj bi novi program, kada stupi na snagu, trebao obuhvatiti školsku djecu od 7 do 10 godina starosti - njih oko 138.000 u više od 700 škola.

Subvencionirani iznos iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj za voće koji ove školske godine iznosi 1,36 milijuna eura mogao bi biti i uvećan dok bi dodatni iznos za obroke mlijeka mogao iznositi i do 900.000 eura godišnje. Države članice mogu iz svog nacionalnog proračuna također izdvojiti financijska sredstva za realizaciju ovog programa.

No, Petir kritizira dosadašnji način raspisivanja natječaja za zdrave obroke u školama u Hrvatskoj koji je uglavnom pogodovao trgovačkim lancima za shemu voća i povrća i mljekarskoj industriji za shemu mlijeka. Kako ističe Petir, ovaj je program prilika za male poljoprivredne proizvođače koji su u Hrvatskoj suočeni s pitanjem vlastitog opstanka da pronađu novo tržište kroz plasiranje svojih kvalitetnih i domaćih proizvoda u škole te je stoga važno to im i omogućiti. Petir je izrazito zadovoljna što Uredba omogućava državama članicama da u svoje mjere uključe širi raspon poljoprivrednih proizvoda, kao i drugih lokalnih, regionalnih ili nacionalnih specijaliteta kao što su med, stolne masline i maslinovo ulje.

Osim što će na dječje školske tanjure donijeti zdrav i domaći proizvod, edukativna nota programa djecu će naučiti više o načinu proizvodnje hrane koju jedu te njezinoj povezanosti s dnevnim radom poljoprivrednika. Program, naime, u svom edukativnom djelu predviđa posjet poljoprivrednom gospodarstvu na kojem se hrana proizvodi kako bi djeca uživo vidjela povezanost rada s proizvodnjom, ali i stekla uvid u pažljivu brigu o okolišu i prirodi s kojom treba živjeti u skladu kako bi svoje plodove donosila i sljedeće godine.

Upravo ta edukativna dimenzija i povezanost programa s lokalnom proizvodnjom najveća je vrijednost ovoga programa te ga treba i promatrati kao podršku lokalnim proizvođačima, a ne trgovačkim lancima ili različitim industrijskim koncernima koji teško mogu ostvariti željenu i razumljivu povezanost svih segmenta ovoga programa. Stoga zastupnica Petir izražava nadu kako program neće biti zloupotrijebljen nauštrb malih poljoprivrednih proizvođača zakidajući tako i dječju dobrobit te njihovo obrazovanje.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.