Inicijativa poljoprivrednih udruga traži odgodu donošenja zakona o sjemenu

Napisao/la: Varaždinske vijesti -
Inicijativa poljoprivrednih udruga traži odgodu donošenja zakona o sjemenu Foto: ilustracija

Udruge poljoprivrednih proizvođača iz cijele Hrvatske, okupljene u inicijativu pod nazivom "Sjeme je naše ljudsko pravo", uputile su Hrvatskom saboru dopis kojim se traži odgoda donošenja Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, i to do trenutka donošenja zakona koji će definirati područje sjemenarstva na europskoj razini.

Ukoliko to nije moguće, inicijativa traži uklanjanje pojma "sjeme s obiteljskog gospodarstva" i svih odredbi vezanih uz taj pojam.

- Te odredbe značajno zadiru u prava proizvođača i nisu u skladu s međunarodnim dokumentima koji ih štite - napominju iz inicijative "Sjeme je naše ljudsko pravo", izražavajući zabrinutost novim nacrtom Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja kakav je prezentiran i prihvaćen na sjednici Vlade 23. prosinca 2020.

- Uvođenjem pojma "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" i odredbama članka 16. proizvođačima se za potrebe vlastite proizvodnje hrane i hrane za životinje (ne za stavljanje na tržište) zabranjuje sjetva sjemena iz vlastitog uzgoja od vlastitog reprodukcijskog materijala sorata koje nisu registrirane i koje nerijetko čine lokalne sorte i populacije. Poljoprivrednici bi sjeme morali najprije kupiti, a onda eventualno za svoje potrebe razmnožavati uz obavezu dorade. Dodatnim izuzećima od ovih su odredbi izuzeti samo ekološki proizvođači (7,2% površina) i oni koji se mogu upustiti u još dobrim dijelom nedefiniranu registraciju tradicijskih sorata - ističu iz inicijative.

- U Hrvatskoj je 30,9% stanovništva ruralnih područja u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti (podatak EUROSTAT-a iz 2018., a mi smo upravo preživjeli 2020.), najviše u istočnim i jugoistočnim regijama. Upravo ti poljoprivrednici najviše siju sjeme za vlastite potrebe gospodarstva jer si ne mogu priuštiti kupovinu značajno skupljeg sjemena. Ove mjere predstavljaju dodatni udar na njihov standard - naglasili su.

Ukazali su i da je Hrvatska ovisna o uvozu sjemena, što je posebno izraženo kod sjemena povrća koje se proizvodi na svega 40-ak hektara od samo 5 kultura.

- To značajno narušava prehrambeni suverenitet i dovodi u pitanje sigurnost hrane ako iz bilo kojih razloga dođe do zatvaranja granica ili komplikacija u opskrbi. S obzirom na situaciju, to više i nije tako nezamisliv scenarij. Dodatno otežavanje uzgoja sjemena na gospodarstvima i povećavanje ovisnosti o uvozu smanjuje otpornost prehrambenog sustava u situacijama krize. Uz poljoprivredno zemljište, sjeme predstavlja najvažniji resurs u proizvodnji hrane. Ograničavanjem ili uskraćivanjem prava na sjeme poljoprivrednim proizvođačima narušava se prehrambena suverenost zemlje i uskraćuju temeljna ljudska prava što je regulirano i međunarodnim ugovorima i konvencijama - naveli su.

Smatraju kako ova mjera ne doprinosi toliko zaštiti od biljnih bolesti nego da je prvenstveno usmjerena uvođenju kontrole da bi tvrtke i ostali nosioci oplemenjivačkih prava mogli naplatiti svoje naknade.

- Oplemenjivačka prava definirana su Zakonom o zaštiti sorti poljoprivrednog bilja (NN 131/1997) i Pravilnikom o uvjetima za korištenje požetog materijala zaštićene sorte na vlastitom poljoprivrednom imanju. Miješanje tih zakonskih akata sa Zakonom o sjemenu čija je funkcija prvenstveno da regulira tržište sjemenom i komercijalno korištenje sjemena, stvaraju nedorečenosti, posebno zato što njihove odredbe nisu međusobno usklađene kao što nisu usklađene niti za zakonom i pravilnicima o biljnom zdravstvu. Niti jedan od tih akata kao ni vezani akti EU, ne govori o zabrani sjetve sjemena od neregistriranih sorti ili obavezi dorade za sjeme koje se sije za vlastite potrebe. U kontekstu spomenutih zakonskih akata restrikcije se mogu uvesti samo za sjeme sorata zaštićenih pravima oplemenjivača i samo za pojedine kulture, nikako za sve sjeme koji poljoprivrednici siju - napominju.

- Ovim se člankom isključuje uzgoj i razmjena bilo koje sorte ili populacije koja nije upisana i koju se ne namjerava upisati na sortnu listu poljoprivrednika s obzirom da nije namijenjena stavljanju na tržište. Na taj način se blokira tisućljetni mehanizam koji je doprinio širenju uzgojene biološke raznolikosti, stvaranju potrebne raznolikosti unutar određene uzgajane vrste te koji je bio izvor poboljšanja sorti koji su koristila sjemenarska poduzeća. Danas je takav sustav posebno vrednovan u kontekstu traženja rješenja posljedicama klimatskih promjena što je prepoznato u europskoj Strategiji od polja do stola kao temelja buduće Zajedničke poljoprivredne politike EU koja kaže: "Održivi prehrambeni sustavi ovise i o sigurnosti i raznolikosti sjemena. Poljoprivrednicima mora biti dostupno raznovrsno kvalitetno sjeme za biljne sorte koje su otporne na posljedice klimatskih promjena." - dodali su iz Inicijative.

Naveli su i da se spomenutim odredbama također krši Međunarodni ugovor o genetskim resursima za hranu i poljoprivredu koji je Hrvatska potpisala i ratificirala 2009. godine te Deklaracija Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima koju je Hrvatska također obavezna poštivati.

- U članku 19, stavak 2 deklaracije navedeno je: "Seljaci i druge osobe koje rade u ruralnim područjima imaju pravo čuvati, kontrolirati, štititi i razvijati svoje vlastito sjeme i tradicijska znanja." U stavku 8. istog članka navedeno je da "Države moraju poduzeti sve kako bi se politikama o sjemenu, o zaštiti biljnih sorti i ostalim zakonima o pravima intelektualnog vlasništva, sustavima certifikacije i zakonima o stavljanju na tržište sjemena poštivala i uzimala u obzir prava, potrebe i stvarnost seljaka i ostalih osoba koje rade u ruralnim područjima." - ukazuju.

- Donošenje nacionalnog zakona o sjemenu u ovom trenutku nije u skladu niti s Odlukom Vijeća (EU) 2019/1905 od 8. studenoga 2019. o zahtjevu Komisiji da podnese studiju o opcijama Unije da ažurira postojeće zakonodavstvo o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala te prijedlog ako to bude potrebno s obzirom na rezultate studije. Nije prihvatljivo da Hrvatska preduhitri takvu reformu, zanemarujući pritom regulatorne odluke koje EU izrađuje u tom području. Izvješće će biti predstavljeno u travnju 2021. te će nakon ocjene tog izvješća Komisija izraditi novi prijedlog pravnog okvira. Podsjećamo da se izrada takvog izvješća temelji na širokoj inicijativi s ciljem savjetovanja sa svim zainteresiranim stranama i da je u tom procesu Europska koordinacija Via Campesina (ECVC koje su udruga Život i Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača članovi) među onima s kojima se savjetovalo i koje imaju pravo ugraditi vlastite komentare čak u konačan prijedlog tog izvješća prije njegova predstavljanja Komisiji - naveli su.

- Zbog svega navedenog predlažemo da razmotrite mogućnost odgađanja donošenja ovog zakona do trenutka donošenja zakona koji će definirati područje sjemenarstva na europskoj razini kako bi se u njega unijela sva potrebna usklađenja i strateške smjernice nove zelene politike EU. Ukoliko je zakon potrebno donijeti ranije, tražimo da se iz njega svakako isključi pojam "sjeme s obiteljskog gospodarstva" kao i članak 16 i sve ostale odrednice vezane za ovaj pojam. Tražimo da se prizna postojanje posebnog „neformalnog” sjemenarskog sustava, odnosno sustava kojeg kontroliraju i upotrebljavaju poljoprivrednici, a koji se po svojem načinu funkcioniranja i tehničkim modalitetima i činjenici da je utemeljen na zajedničkim pravima poljoprivrednika na sjeme (UNDROP i ITPGRFA) u potpunosti razlikuje od industrijskog sjemenarstva utemeljenog na sortama upisanima na listu, na pravilima Međunarodne konvencija za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV) i na pravnom sustavu usmjerenom na pravnu zaštitu intelektualnog vlasništva - naglasili su iz inicijative "Sjeme je naše ljudsko pravo".

infografika-sjeme.jpg

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Video galerija

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.