“Držanje kokica u slobodnom uzgoju - čista utopija!” Zašto se proizvođačima ne isplati?

J.Š./ Varaždinske vijesti | 22.2.2021. u 16:41h | Objavljeno u Aktualno

- Svaka čast bajkovitim natpisima o dobrobiti i uspješnosti te rentabilnosti držanja kokoši u slobodnom uzgoju, ali ipak je to utopija - tvrdi Marko Tkalčec iz Beletinca u Općini Sveti Ilija koji je počeo s uzgojem kokoši u slobodnom uzgoju, ali je nakon šest godina odustao. Za uzgoj pri kojem kokoši šeću slobodno u prirodi, “čeprkaju” i nesu “jaja iz slobodnog uzgoja”, odnosno “free range”, vlasnik OPG-a Tkalčec kaže da je zahtjevan, znatno poskupljuje samu proizvodnju jaja te je u konačnici - neisplativ.

Svoj je OPG osnovao 5. siječnja 2012. godine, nakon što je njegova supruga Štefica ostala bez posla u Varteksu.

- Bili smo skeptici prema jako razvikanim i tobože “unosnim poslovima”. Kao malo seljačko domaćinstvo koje je uvijek svaštarilo od nekoliko svinja, krmača, krava i purana, odlučili smo te domaćinske poslove kanalizirati u jedan ili dva opsega da budemo u cijelosti u tome - kaže vlasnik OPG-a iz Beletinca. Iako su ih u početku mnogi stručnjaci upozoravali na rizičnost bavljenja ovim poslom, odluka je “pala”: krenuli su u slobodan uzgoj podmadka nesilica, s namjerom prodaje na tržištu.

- Opsesivnost za nečim prirodnim usmjerila nas je da držimo nesilice u slobodnom uzgoju, a u tu svrhu uredili smo i pašnjake s visokom ogradom. Uz paralelno učenje, svesrdnu pomoć stručnjaka renomirane valionice Valipile iz Sesvetskog Kraljevca, krenuli smo u prvi odgoj sa 1300 kljunova. U suradnji sa strukom uspjeli smo odgojiti prvo jato. No, prodaja nije išla dinamikom kakvu smo očekivali. Umjesto da uspijemo uzgojene pilenke plasirati na tržište u roku 10 dana, mi smo to mrcvarili mjesec i pol dana. Tako je na kraju ispalo da su pilenke pojele same sebe. Niti je bilo zarade, niti pilenki - prisjeća se Tkalčec koji je otkrio i druge specifičnosti koje sa sobom nosi slobodan uzgoj.

- Zbog velikog prostora kretanja kokoši trebaju više energije iz hrane, koja se spravlja prema potrebama na osnovu proteina i enzima. Kako kokoši imaju izobilje ispaše, one smanjuju unos koncetrirane proteinske hrane, odnosno s ispašom unesenu koncetriranu hranu - razrjeđuju. Dakle, treba energetski pojačati proteinsku vrijednost hrane što poskupljuje proizvodnju jaja ili smanjuje količinu snešenih jaja, a tu su i ekonomski gubici na samim jajima, poput razbijenih jaja, prljavih jaja... - nabraja Tkalčec.

Zašto se proizvođačima ne isplati slobodan uzgoj kokoši i jaja čitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...