S ciljem proglašenja Ivanščice, Strahinjščice Maceljske, ali i Ravne gore parkom prirode u skupštinskoj dvorani Županijske palače u tijeku je znanstveno-stručni skup. Na njemu će znanstvenici i stručnjaci održati izlaganja o razlozima i koristima proglašenja tog prostora parkom prirode.
Uvodno izlaganje održao je dr. sc. Aljoša Duplić iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode koji je naglasio kako je područje Hrvatskoga zagorja na prostoru Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije vrednovano u standardnoj i zakonskoj proceduri za uspostavu zaštite tog područja 2013. godine kada je napravljena stručna podloga koja je obuhvatila 450 kilometara kvadratnih i to područje je prepoznato prilikom tog vrednovanja kao optimalno za zaštitu u kategoriji regionalnog parka.
- S obzirom na protok vremena potrebno je provesti reviziju stručne podloge i temeljem toga definirati koja kategorija bi bila optimalna za očuvanje navedenoga područja koje je, također, oblikovano stoljetnim ljudskim djelovanjem i prisutnošću. Govorimo u velikom dijelu o doprirodnim staništima i vrstama koje upravo ovise o tradicionalnim djelatnostima i o poljoprivredi na tim prostorima tako da, u skladu s tim treba naći model i onu kategoriju za upravljanje i očuvanje tih područja koja je optimalna – ukazao je sugovornik Duplić.
Osvrnuo se na značajke kojima se možemo ponositi i zašto se taj prostor razlikuje od ostalih.
- Prostor Hrvatskoga zagorja o kojem govorimo je iznimno bogat florom tu imamo zabilježenih oko 1.200 biljnih vrsta, a na prostoru cijele Hrvatske je ta brojka oko 5.000. Sam taj broj vam kaže da je to ogroman udio, preko 20 posto. S druge strane, ovaj prostor je od iznimnog značaja i po georaznolikosti. Imamo cijeli niz lokaliteta, geološko - paleontoloških, mineraloških, hidromorfoloških koji su od velike vrijednosti i značaja i ne samo na nacionalnoj razini već i na globalnoj. Što se tiče bioraznolikosti ovaj prostor već danas, posebno područje Ivanščice i Strahinjščice uživaju zaštitu kroz ekološku mrežu Natura 2000. U svakom slučaju riječ je zasigurno o području koje zavređuje dodatnu zaštitu i mehanizme koji će pomoći u upravljanju i očuvanjem te popravljanju stanja bioraznolikosti poglavito šuma jer preko 50 posto površina je pod šumskim staništima. Stoga, optimalnu kategoriju u kojoj bi se ovo područje zaštitilo tek treba pronaći, odnosno definirati revizijom stručne podloge – istaknuo je Duplić.
O mjestu susreta Alpa, Dinarida i Panonskog mora, viziji Parka, bio i georaznolikost, upravljanju te o potencijalima razvoja više je rekao dr. sc. Miljenko Ernoić.
- Postali smo prepoznatljivi po tom dijelu Ivanščice, Strahinjščice, Maceljske i Ravne gore. Cijeli taj lanac povezuje Alpe i Dinaride. To je geološki, povijesni i arheološki spoj, ali prije svega tu se nalazi velika prirodna i biološka raznolikost koja je omeđena na tom dijelu s prekrasnom graditeljskom baštinom. Kada smo gledali kartu Europe, parkova prirode ima najviše u Njemačkoj i Francuskoj, nekako Hrvatska ima u donjem krškom fenomenu najviše parkova prirode i nacionalnih parkova dok u ovom gornjem dijelu, nažalost, nismo proširili zaštitu na sva ona područja koja to ispunjavaju – rekao je sugovornik Ernoić.
Osvrnuo se i na studiju opravdanosti.
- Studija je napravljena prije osam godina i pokazala je da postoje uvjeti te da ih treba dodatno istražiti. Biospeleološka istraživanja su provedena, napravljen je katastar špilja i špiljskih objekata, faune i flore na cijelom ovom području. Stoga, uvjeti postoje. Za ovaj kraj takva će zaštita, osim primarno što će ona očuvati biološku raznolikost, doprinijeti njezinom opstanku i razvoju, ona će i sekundarno doprinijeti turističkoj ponudi. Tako će ove tradicionalne djelatnosti koje su vezane uz park prirode od proizvodnje hrane, lokalne proizvodnje zanatskih i drugih djelatnosti, također opstati. Ljudi će dobiti priliku za osobni razvoj te je to prilika da to područje živi u skladu s tom prirodom s kojom je sve i počelo u povijesti – rekao je Ernoić.
Zamjenica župana Silvija Zagorec navela je kako Varaždinska županija u potpunosti podržava inicijativu za proglašenje parka prirode.
- Živimo u kraju velike bioraznolikosti, a cilj nam je očuvati je za sljedeće generacije kako bi i oni mogli uživati u ovim prirodnim ljepotama. Vjerujemo da će rezultat ovog znanstveno-stručnog skupa biti zaključci i smjernice, a sve s ciljem kako bi područje Ivanščice, Strahinjščice, Maceljskog gorja i Ravne gore bilo proglašeno 13. zaštićenim parkom prirode u Hrvatskoj – rekla je zamjenica župana.
Saborski zastupnik Damir Habijan, inicijator proglašenja parka prirode, podsjetio je kako je bilo nekoliko inicijativa za proglašenje parka prirode koje nisu zaživjele, no sada je ovaj prijedlog dobio podršku različitih političara različitih opcija iz Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije.
- Podržali su ovu inicijativu koja nema politički predznak, nego želi da područje sjeverne Hrvatske dobije prvi park prirode. Od Medvednice nemamo zaštićeno prirodno područje. Treba komunicirati s javnošću i s ljudima koji žive u tom području kako bi im se objasnilo koji su benefiti toga, jer uvijek postoji skepsa oko ograničenja, a više je koristi, nego ograničenja. Ako govorimo o bioraznolikosti, što su osnovni uvjeti da bi neko područje bilo proglašeno parkom prirode, nitko ne može osporiti da Ivanščica i druga gorja imaju bezbroj tih područja koja ispunjavaju uvjete, što je pokazala stručna podloga koja je izrađena još 2013. Cilj je da prijedlog zakona, ako se pokaže da su ispunjeni svi uvjeti, bude u saborskoj proceduri i da do 2024. dobijemo prvi park prirode na ovom području – rekao je saborski zastupnik koji se osvrnuo i na prednosti.
- Prije svega tu je turistički potencijal, koji je ogroman. Svi znamo što Ivanščica pruža, prije svega tu se mnogo ljudi bavi poljoprivrednom proizvodnjom i svoje bi proizvode mogli plasirati u sklopu turističke ponude. Da ne govorimo o bezbroj starih gradina koje ljudima možda nisu poznate, od Grebengrada, Milengrada i Puste Bele do Vražjeg stolčeka, a da ne govorimo o prirodnim ljepotama, jedne od rijetkih prirodnih livada koje postoje na tom području – ukazao je Habijan.
Organizator znanstveno-stručnog skupa je HAZU - Zavod za znanstveni rad u Varaždinu u suradnji s Varaždinskom županijom i Razvojnom agencijom Sjever – DAN. Moderator je dr. sc. Vladimir Huzjan, a sudjeluju stručnjaci i znanstvenici iz Zavod za zaštitu okoliša i prirode, Institut Ruđer Bošković, Javna ustanova Priroda Varaždinske županije, Arhitektonski fakultet Zagreb, Geotehnički fakultet Varaždin, Sveučilište Sjever, Hrvatski šumarski institut, Gradski muzej Varaždin – prirodoslovni odjel, turističke zajednice, kao i predstavnici postojećih parkova prirode.
