U sklopu ZnakoFesta, 20. nacionalne smotre kojom se već dvadeset godina promovira hrvatski znakovni jezik, u četvrtak, 7. rujna, održano je predavanje “Prepoznaj HZJ kad ga (ne) vidiš”. Domaćin predavanja bio je Odjel za sestrinstvo, a održao ga je Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir.
Važnost znakovnog jezika
Znakofest se održava već davdesetu godinu zaredom s ciljem podizanja svijesti o važnosti znakovnog jezika kako bi se široj javnosti približio hrvatski znakovni jezik i upoznalo ih se sa zajednicom gluhih i gluhoslijepih osoba. Dosad je ZnakoFest bio usmjeren isključivo promociji tečaja koje Savez ima u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Varaždinu kroz međusobna natjecanja, prevođenja popularnih pjesama ili glumu na znakovnom jeziku, a ove godine odlučili su promijeniti priču i širu javnost osvijestiti o tome gdje i kako mogu nešto naučiti o hrvatskom znakovnom jeziku i zajednici koja taj jezik koristi.
Predrasuda je znakovni jezik univerzalan, da nema gramatiku i da je to govorni jezik u vizualnom obliku, a one proizlaze iz neznanja jer dostupnih informacija o znakovnim jezicima nema - kažu iz Saveza
Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir je u sklopu ZnakoFesta organizirao niz istovjetnih predavanja koja se održavaju u Varaždinu, Osijeku i Splitu, a u Zagrebu će se održati panel rasprava koja će okupiti stručnjake hrvatskog znakovnog jezika. Predavanje se održava baš u skolpu ZnakoFesta i u rujnu jer je to bitan mjesec za zajednicu, posvećen gluhim osobama.
To je mjesec u kojem se obilježava Međunarodni dan znakovnih jezika (23. rujna), zadnji tjedan u rujnu je Međunarodni tjedan gluhih, dok je zadnja subota u rujnu Međunarodni dan gluhih. Domaćin predavanja u Varaždinu bilo je baš Sveučilište Sjever, točnije Odjel za sestrinstvo, jer Savez ima dugogodišnju suradnju s Odjelom gdje drže gostujuća predavanja o hrvatskom znakovnom jeziku i neku vrstu mini tečaja HZJ u trajanju od 10 sati.
Termin gluhonijeme osobe netočan
- Bitno je naglasiti da je termin gluhonijeme osobe netočan jer gluhe osobe nisu nijeme, nemaju oštećenje govornog aparata već slušnog i mogu govoriti, a u kojoj mjeri ovisi o vrsti i stupnju oštećenja sluha - naglasila je predavačica Katarina Jurilj, voditeljica edukacija koje održava Savez, njihova prevoditeljica, a po struci profesorica hrvatskog jezika.
Predrasuda je da nema gramatiku i da je to govorni jezik u vizualnom obliku, a one proizlaze iz neznanja jer dostupnih informacija o znakovnim jezicima nema - kažu iz Saveza.
Znakovni jezik nije univerzalan već sukladno govornim jezicima, svaki ima i svoj znakovni jezik. Tako se osobe koje koriste znakovni jezik u SAD-u ne mogu sporazumjeti s onima koji ga koriste, primjerice, u Velikoj Britaniji. Kako bi se osobe ipak mogle sporazumjeti postoji i međunarodna znakovna komunikacija, neka vrsta esperanto jezika. 60% znakova u komunikaciji je preuzeto iz američkog, a preostalih 40% iz različitih europskih znakovnih jezika. Međunarodna znakovna komunikacija ima istu težinu kao što engleski jezik ima za čujuću populaciju. Koristi se na svjetskim događanjima, sportskim natjecanjima, konferencijama za gluhe, a razumije ga većina populacije gluhih.
Kako gluhe osobe uče znakovne jezike ili međunarodnu znakovnu komunikaciju? Zajednica je jako umrežena i proaktivna. Organiziraju brojna druženja, izlete, pa se vrlo brzo uči na taj način, ali i online, putem društvenih mreža. Internet je u velikoj mjeri olakšao učenje jezika i komunikacije gluhim osobama, kao i razvoj zajednice. Ovim predavanjem, ali i mnogim drugim projektima Savez pokušava osvijestiti javnost o zajednici gluhih i gluhoslijepih. Kroz cijeli mjesec rujan tako su otvorene i prijave za upis na tečaj HZJ, a sve se informacije mogu pronaći na njihovim mrežnim stranicama.
