Menopauzu definiramo kao posljednje krvarenje u životu žene i smatramo je prirodnim procesom. To, dakle, nije bolest, već stanje na koje se može utjecati pravilnom prehranom, tjelovježbom, načinom života i razmišljanja već od najranije mladosti.
S obzirom na životni vijek žena koji se procjenjuje na oko 80 godina te činjenicu da žena nakon menopauze proživi još 30-ak godina, važno je obratiti pozornost na njeno subjektivno i objektivno stanje te kvalitetu življenja.
Period nakon zadnje menstruacije zovemo postmenopauza i nju definiramo retrogradno, nakon godine dana od zadnjeg krvarenja. Prosječna dob menopauze u Hrvatskoj je oko 51.godine života žene, no promjene vezane uz gubitak aktivnosti hormona se počinju zbivati već 5 godina ranije i mogu se produžiti i na 5 godina kasnije (period kojeg zovemo perimenopauza).
Ovdje govorimo o prirodno nastaloj menopauzi kao posljedici smanjene funkcije jajnika. Menopauza može biti i preuranjena - kada se javi prije 45.godine života žene, ali i umjetno izazvana, uzrokovana operativnim zahvatom, zračenjem, kemoterapijom ili nekim lijekovima.
Najčešće smetnje
Procjenjuje se da oko 75% žena ima smetnje povezane s periodom promjene, a najčešće su: navale vrućine koje mogu biti vrlo blage, ali i tako silovite da izazivaju nesanicu i potištenost - noćno znojenje se najčešće javlja između 2 i 4 sata ujutro; lupanje srca; oticanje i osjetljivost dojki; poremećaj obilnosti i učestalosti menstruacija; promjene libida; suhoća rodnice i bolan spolni odnos; poremećaji mokrenja; suhoća kože; gubitak koštane mase; nagle promjene raspoloženja. N
avedene tegobe su prolazne. Kako bismo izbjegli jače simptome, potrebno je usvajati dobre životne navike već od rane mladosti. Ukoliko su ženske osobe punije građe (BMI od 25-30 i više) potrebno je paziti na prehranu i u nju uvoditi dosta antioksidansa poput vitamina C i E. Također savjetujem smanjiti/prestati pušiti jer pušenje stvara veći rizik od krvnožilnih posljedica starenja. Ginekološki pregled je potrebno učiniti jednom godišnje.
Individualan pristup
Liječenje mora biti strogo individualno. Najvažnija preporuka jest promjena životnih navika - prehrana, boravak na svježem zraku, pojačana tjelesna aktivnost...
Na tržištu postoje prirodni pripravci koji umanjuju tegobe povezane s promjenom. Tu se najčešće koriste fitoestrogeni (npr. soja) te derivati biljke cimicifuga racemosa. Svakako u prehrani dodajemo antioksidanse i pazimo na redukciju masnog tkiva žene koja se može postići pravilnom tjelovježbom.
O ljekovitim biljkama treba razmisliti kada: žene imaju blage simptome, ali ipak žele ublažiti tegobe; ako vjeruju da su ljekovite biljke prirodnije i imaju povoljni učinak od propisanih hormona; ako žele izbjeći HNL (hormonsko nadomjesno liječenje) zbog straha od raka dojke ili nekog drugog zdravstvenog razloga; ako uzimaju HNL, ali je žele dopuniti povoljnim učincima ljekovitih biljaka; ukoliko ne podnose HNL.
Hormonski nadomjesci
Hormonsko nadomjesno liječenje (HNL) je jedan od mogućih pristupa ženama koje imaju jake subjektivne smetnje. HNL su hormoni koji se metaboliziraju kroz jetru i bubrege tako da se prije njihovog uzimanja mora učiniti procjena stanja tih organa i to vađenjem krvi. Tom prilikom provjeravamo i masnoće.
Orijentiramo se činjenicama je li osoba bila ili još uvijek jest pušačica te je li njen BMI veći od 25, tj. 30. HNL ima svoje prednosti i nedostatke koje treba individualno procijeniti. U postmenopauzi se stvaraju novi prioriteti, tijelo se prirodno prilagođava hormonskim promjenama, žene se moraju nositi s mitovima i stvarnošću posljedica tih promjena te mudro procijeniti i spriječiti rizike tegoba poput srčane bolesti, gubitka pamćenja (Alzheimerova bolest) i raka povezanog s hormonskom neravnotežom.
U tome joj uvelike pomaže njen odnos s okolinom te redoviti ginekološki pregledi.
