Varaždinski Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Gradski muzej Varaždin izdali su nedavno novu vrijednu knjigu o varaždinskoj povijesti "Povijesni, statistički i topografski opis Slobodnog i kraljevskog grada Varaždina", koju je još 1828. godine, na njemačkom jeziku napisao "prvi varaždinski povjesničar“ Ladislav Ebner.
- Rukopis Ladislava Ebnera nastao je 1827. godine, a tiskan je na njemačkom jeziku 1828. godine, u varaždinskoj tiskari Johanna Sangille. Knjigu sve do 1918. godine nije bilo potrebno prevoditi, jer je većina Varaždinaca tada razumjela njemački. Raspadom Austro-Ugarske Monarhije, 1918. godine, sve što je bilo njemačko, austrijsko ili mađarsko je bilo odiozno, pa je Ebner i ovo njegovo djelo ostalo zaboravljeno. Očito je moralo proći gotovo dva stoljeća od prvog tiska Ebnerove knjige, da se na poticaj Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu i Gradskog muzeja, ovaj vrijedan Ebnerov rukopis, koji je čuvan u varaždinskom Gradskom muzeju, prevede na hrvatski jezik, znanstveno obradi i preda na čitanje ljubiteljima varaždinske povijesti - istaknuo je dr. sc. Vladimir Huzjan, upravitelj varaždinskog Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Prva povijest Varaždina
Ebnerovu povijest Varaždina s njemačkog je prevela dr. sc. Sanja Županić, a dijelove koji su pisani na latinskom jeziku prevela je prof. Karmen Levanić iz Državnog arhiva u Varaždinu.
Knjiga ima gotovo 430 stranica. Na lijevoj strani knjige objavljen je sken originalnog izdanja na njemačkom jeziku, a na desnoj strani prijevod na hrvatski jezik. Ebner je svoju povijest Varaždina podijelio na desetak poglavlja, s različitim tematikama, od opće povijesti Hrvatske, gdje mjestimice dodaje podatke iz gradske povijesti, do urbane povijesti Varaždina. U prvom dijelu govori o rimskom carstvu i seobi naroda, u drugom, najopsežnijem dijelu knjige, opisuje hrvatsko srednjovjekovlje, dok u trećem piše o novijoj povijesti. Zanimljivo je istaknuti da Ebner, kada govori o ranijoj povijesti koristi bilješke i fusnote, no, kada piše o povijesti od sredine 19. stoljeća, piše iz glave, bez ikakvih bilješki. Kao suvremenik pisao je o događajima koje je vidio u svom rodnom gradu. Primjerice, piše o privatnim vrtovima u Varaždinu, o tome kako su Varaždinci prije dvije stotine godina provodili svoje slobodno vrijeme, opisuje veliku poplavu 1826. godine, kada je po njegovom svjedočenju voda u centru Varaždina dosezala ljudima do struka. Kao jedan od gradskih pročelnika, jako dobro je poznavao tadašnji školski sustav u gradu Varaždinu i strukturu gradske uprave, o čemu također piše vrlo opširno. Ebner u knjizi piše o varaždinskim crkvama i samostanima, ali primjerice, i o varaždinskim gostionicama, točionicama vina i piva, o gradskim cehovima i godišnjim sajmovima. Ebnerov "Povijesni, statistički i topografski opis Slobodnog kraljevskog grada Varaždina", je zapravo prva povijest našeg grada, kakvu ima malo koji grad u ovom dijelu Europe - naglasio je Huzjan, koji je zajedno s prof. Spomenkom Težak, muzejskom savjetnicom iz varaždinskog muzeja, uredio ovu vrijednu povijesnu knjigu.
Dragocjeni povijesni izvor
Knjiga ovoga Varaždinca je stoga dragocjeni izvor povijesnih podataka o Varaždinu.
- Ladislav Ebner rođen je u Varaždinu 1775. godine. Bio je mlađi brat gradskog orguljaša i skladatelja Leopolda Ignacija Ebnera, a radio je kao gradski nadbilježnik te kao prisjednik Kraljevskog sudbenog stola Varaždinske županije. Služio je i kao gradski vijećnik, bio je i zamjenik gradskog suca, ravnatelj svih pučkih škola, jedan od inicijatora osnivanja glazbene škole u Varaždinu, a zastupao je Grad Varaždin na zajedničkom hrvatsko - ugarskom saboru u Požunu - rekao je Huzjan.
Iz njegove povijesti vidljivo je da je Ladislav Ebner silno volio svoj rodni Varaždin, u kojem je i umro 1851. godine.
- Ebner je o Varaždinu i njegovoj povijesti pisao s velikom ljubavlju ali i s velikim poštovanjem. Čitatelje moli da mu ne zamjere ako je negdje i pogriješio ili "previdio neke nedostatke zbog naklonosti prema institucijama“ svojeg rodnog grada. O Varaždinu je pisao kao o "najdragocjenijem mjestu u kojem je ugledao svjetlost dana“, a o Varaždincima je primjerice, napisao da su "po karakteru bezopasan, miroljubiv i marljiv narod koji se ne odaje užicima". S velikim poštovanjem Ebner je pisao i o habsburškim vladarima, pa je za Mariju Tereziju na primjer napisao da je "bila lijepa, autokratskog držanja, bistrog pogleda i snažne volje“. Izuzetno sam ponosan da smo ovo vrijedno povijesno djelo, nakon gotovo dvije stotine godina od izdanja na njemačkom jeziku, tiskali i na hrvatskom jeziku, jer je povijest Ladislava Ebnera važna i vrijedna povijesna knjiga koju će s radošću čitati zaljubljenici u povijest našeg grada - otkrio je Huzjan, urednik knjige i autor predgovora o Ladislavu Ebneru, prvom varaždinskom povjesničaru.
