Povodom 160. godine rođenja Nikole Tesle u zagrebačkoj Galeriji Remek-djela otvorena je izložba akademskog kipara Nikole Vudraga. Tim povodom okupio su se priličan broj zainteresiranih za Vudragove skulpture, reljefe i maketi vezane uz Nikolu Teslu, odnosno njegov život i rad.
Izložena djela mladog kipara, rođenog 1989. godine u Varaždinu - koji je svoje školovanje nakon riječke Akademije primijenjenih umjetnosti nastavio na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti - mogu se razvrstali u tri kategorije: klasična bista, maketa i koncept.
-Svako djelo odiše autorovim rukopisom, koliko modelacijski (u formi), toliko i filozofski, konceptualno s idejom koju isto djelo manifestira. Ta se djela bave genijem suvremenog doba pa tako obuhvaćaju studiju kroz temu, od realistične biste pomalo razočaranog Tesle koji prerasta svaku kategorizaciju prisvajanja nekom nacionalizmu, do makete dalekovoda čije žice drži u svojim rukama, sve do skulptura/reljefa suvremenijeg likovnog izričaja gdje Vudrag pridaje najviše pažnje slobodnoj likovnoj formi ulazeći lagano u polje apstrakcije i svjetlosne instalacije zadržavajući se pritom na izvornosti ideje — Tesle i gromova, rekao je Petar Hranuelli prilikom otvorenja izložbe u srijedu.
Zbog svoje smjelosti, ali još više originalnosti i promišljenosti, ove riječi vlasnika Galerije možda najbolje potvrđuje maketa, odnosno koncept spomenika Nikoli Tesli s funkcijom dalekovoda za prijenos električne energije, a koji bi se postavio na prikladnoj lokaciji u Lici na potezu Lovinac-Smiljani-Gospić.
-Funkcija je same forme višestruka, od memorijalnog spomenika, čiste likovne forme izvedene kao 3D konstrukcijski crtež u stvarnom prostoru, zatim dalekovod, pa smjernica prema mjestu rođenja i memorijalnom centru, te povratak uklonjenog (Gospić-Frano Kršinić) Tesle nazad u te krajeve, ovog puta u izdanju monumentalnih 50–70 metara. Visina (najvišeg) spomenika sastavljenog od konstrukcije dalekovoda simbolički i idejno nadilazi sve mjere, od nacionalističkih kategorizacija Nikole Tesle do samog pogleda promatrača gdje se spomenik uzdiže iznad panorame Velebita. Žice dalekovoda spojene na njegovoj ruci služe kao zamjena jednom stupu dalekovoda koji provodi struju u lokalna mjesta, žice koje Tesla drži u „šaci“, asocirajući se pritom na neupitnu intelektualnu snagu tog genija. Likovno gledano spomenik je sastavljen od linija čineći ga time svojevrsnim crtežom u prostoru čija konstrukcija sastavljena na određeni način ocrtava linije same forme. Prepoznatljivost forme i lika definiraju šipke konstrukcije koje ocrtavaju portret i sveukupnu formu, u 3 glavne kategorije — veće šipke konstrukcija, srednje šipke opis forme, manje šipke crte lica i ruku. Lagano nagnuta glava prema dolje koja gleda u žice u ruci gledatelju daje bolji dojam i vizuru portreta, dok ujedno vrh zatiljka glave daje slobodnog prostora za sigurnosne instalacije poput gromobrana ne smetajući pritom izvornoj skulpturalnoj formi, veli Hranuelli opisujući Vudragovu zamisao.
Forma konstrukcijskog „dalekovod“ oblika, kako se ukazuje, namjerno je odabrana ne samo zbog velikih mogućnosti (visina, transparentnost, likovna vrijednost crteža u prostoru...) već najviše zbog Wardenclyffe tornja čiju je izvedbu J.P.Morgan odbio financirati Nikoli Tesli.
-Taj čin sputao je Teslinu izvedbu jednog od najznačajnijeg projekta njegova života, ali nije sputao njegov duh, te je - iako zaboravljen i sam - nastavio raditi do zadnjih godina svog života na idejama koje nadilaze sva ljudska kapitalistička i nacionalistička ograničenja, za dobrobit svih stanovnika Zemlje. Ovaj spomenik nije simbol Nikole Tesle, ovaj spomenik je simbol njegove neuništive volje i snage, naglašeno je.
