Vladimir Huzjan: Između dva svjetska rata u Varaždinu prisilno nametana ideja jugoslavenstva Foto: Krešimir Đurić/ilustracija

Vladimir Huzjan: Između dva svjetska rata u Varaždinu prisilno nametana ideja jugoslavenstva

Igor Čolaković | 20.3.2023. u 17:00h | Objavljeno u Društvo

Varaždinski povjesničar dr. sc. Vladimir Huzjan, upravitelj varaždinskog Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, nedavno je objavio novu knjigu “Varaždin u poraću Drugog svjetskog rata (1945. - 1948.)”, u kojoj je obradio tri poslijeratne godine, od svibnja 1945. do rezolucije Informbiroa u ljetu 1948.

Ovo je njegova već treća monografija posvećena novijoj povijesti Varaždina, kojom ovaj autor završava istraživačku cjelinu proučavanja do sada slabo istražene varaždinske povijesti u razdoblju od 1918. do 1948.

U svom “troknjižju” obradili ste burne godine varaždinske povijesti od Prvog svjetskog rata do prvih godina socijalističke Jugoslavije. Kako biste ocijenili to povijesno razdoblje?

- Varaždin je sigurno bio vrlo uspješan grad sve do 1914. godine, da bi u vrijeme Prvog svjetskog rata počeo stagnirati iz razumljivih okolnosti. Već u prvim poratnim godinama Varaždinci su spoznali da nova država nije ono što su očekivali, da Hrvati u novoj državnoj zajednici nisu ravnopravni, a tako je bilo sve do 1941. No, i u to međuratno vrijeme u Varaždinu bilježimo nekoliko vrlo uspješnih priča, posebice u smislu industrijalizacije. Međutim, zbog agrarne reforme Grad Varaždin dvadesetih godina prošlog stoljeća gubi svoju imovinu kroz eksproprijaciju gradskog zemljišta, a izgubio je i prihod od najma gradskih vojarni. Varaždin je o svom trošku, višedesetljetnim kreditima, u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije sam gradio vojarne za čije korištenje mu je iz državnog erara isplaćivan najam u zlatnim krunama. No, ulaskom u novu državnu zajednicu Varaždin gubi rentu koju je ubirao od zemljišta, kao i naknadu za korištenje vojarni, koje je tadašnja jugoslavenska kraljevska vojska i zapustila. Varaždin je u to vrijeme imao i nekoliko političara koji su napravili zapaženiju karijeru na državnoj razini na primjer Stjepan Novaković je bio narodni poslanik u beogradskoj skupštini ili Hinko Krizman, koji je bio ministar kralja Aleksandra. Zanimljivo je istaknuti da je Krizman kasnije bio i ministar u Titovoj vladi. Između dva svjetska rata u Varaždinu je prisilno nametana ideja jugoslavenstva, pa je Varaždin vjerojatno bio jedini grad u Hrvatskoj koji je dao podići spomenik kralju Aleksandru – od glave do pete. Varaždin je imao čak i četničku organizaciju s tridesetak članova, zatim Jugoslavensku radikalnu stranku, Narodnu odbranu i tako dalje. Ali, u Varaždinu je bio aktivan i Hrvatski sokol, različita katolička društva, a 1925. godine svečano je obilježena tisućita godišnjica hrvatskog kraljevstva.

Postojao je snažan hrvatski i domoljubni duh Varaždinaca koji su vlasti stalno pokušale ušutkati. Moja nova istraživanja pokazuju da je u to vrijeme sve viđenije građane pratila policija, pogotovo članove HSS-a. Iz tih policijskih zapisa saznajemo koliko su zapravo varaždinski građani bili ogorčeni na lokalnu i državnu vlast. Vrlo sočno su na primjer, psovali Kralja i Jugoslaviju, održavali su čak i tajne sastanke, najvećim dijelom su se protivili jugoslavenskoj ideji. Ipak, i u to vrijeme, kao i za vrijeme NDH, najveći je dio stanovništva Varaždina bio miran.

U svojoj sljedećoj knjizi ću pisati na koje su sve načine Varaždinci bili nezadovoljni Jugoslavijom u tom međuratnom razdoblju. Mislim da je tada usporen razvoj Varaždina, a onda je uslijedila i ogromna tragedija u vrijeme NDH te snažna opresija komunističkih vlasti u poraću, da bi tek pedesetih godina prošloga stoljeća Varaždin ponovo počeo ostvarivati rast - rekao je o novijoj povijesti Varaždina povjesničar dr. sc. Vladimir Huzjan.

Više čitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci