Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježava se 11. travnja, a više o ovoj bolesti tim nam je povodom rekla doc.prim.dr.sc. Spomenka Kiđemet-Piskač, spec. neurolog, subspec. za kronične neurodegenerativne bolesti, voditeljica Odjela za neurologiju Opće bolnice Varaždin.
Pojasnila je da je prvi jasni klinički opis bolesti dao londonski kirurg-ljekarnik James Parkinson 1817. godine u svom radu “Esej o drhtavoj paralizi” te je bolest i prozvana po njemu, a kako je Parkinson rođen 11. travnja, upravo je taj datum izabran kao Svjetski dan Parkinsonove bolesti. Obilježavanjem se nastoji podići svijest o bolesti i njezinim simptomima te edukacijom zdravstvenih radnika i šire javnosti maknuti stigmu i diskriminaciju bolesnika s tom bolesti, odnosno promicati istraživanja o samoj bolesti, njezinim uzrocima kao i novijim mogućnostima liječenja.
Oko 300 bolesnika u OBV
- Važno je napomenuti da velik broj oboljelih dolazi iz zemalja s nižim i srednjim osobnim dohotkom, tako da je itekako važno ukinuti nejednakosti u pristupu neurološkoj skrbi i lijekovima za tu bolest. Parkinsonova bolest je druga najčešća neurodegenerativna bolest (nakon Alzheimerove bolesti), s globalnom prevalencijom većom od 6 milijuna osoba. U posljednjih 30 godina, prevalencija te bolesti povećala se 2,5 puta, što je čini jednim od vodećih uzroka neurološkog invaliditeta. Prevalencija je približno 572 slučaja na 100.000 osoba starijih od 45 godina. Prema podacima HZJZ-a, prevalencija u Hrvatskoj iznosi 390 oboljelih na 100.000 stanovnika. U varaždinskoj bolnici, u Odjelu za neurologiju, trenutno se liječi oko 300 bolesnika s tom dijagnozom – kazala je i dodala da Parkinsonova bolest ima višestruke uzroke, genetske i negenetske.
- 20 % bolesnika s Parkinsonovom bolesti ima varijante u genima GBA1 i LRRK2 (5-20 % slučajeva), dok su rjeđe genetske varijante PRKN, PINK1 i DJ1. Dob je najvažniji faktor rizika, bolest je rijetka prije 50. godine života, ali incidencija brzo raste s dobi, s vrhuncem oko 80. godine. Muškarci su podložniji od žena, s omjerom prevalencije približno 3:2. Osim spomenutih genetskih faktora, drugi poznati faktori rizika za nastanak bolesti su izloženost pesticidima i kloriranim otapalima, traumatske ozljede glave, dijabetes tip II, hipertenzija te određene infekcije (hepatitis C, H. pylori). Zaštitni faktori koji mogu smanjiti rizik su konzumacija kofeina i redovita tjelesna aktivnosti – napomenula je Kiđemet-Piskač.
Klinički se bolest manifestira motoričkim i nemotoričkim simptomima.
Koji su simptomi Parkinsonove bolesti, kakve poteškoće donosi u svakodnevnom životu, kako izgleda liječenje te koje se tjelesne aktivnosti preporučuju, osobito u ranijim fazama bolesti, kako bi se usporila progresija simptoma, pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
