U Kamenici i Višnjici i danas se njeguju i čuvaju vještine izrade predmeta od rogoza, ražene slame i suhog kukuruznog lišća. I danas, kao i nekad, vješte ruke domaćih majstora izrađivali su logožare, korpice i cekere koji su se koristili u svakodnevnom životu, ali bili i izvor zarade brojnim obiteljima.
Vještine izrade predmeta od rogoza, ražene slame i suhog kukuruznog lišća kao i njima proizvedeni predmeti simbol su lokalnog identiteta i tradicije, vidljiv trag povijesti međudjelovanja čovjeka i prirode te različitih ekonomskih i kulturnih politika na području Kamenice i Višnjice. Od nedavno ove su tradicijske vještine postale nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.
Naime, OŠ Ivana Rangera iz Kamenice, u kojoj se kroz rad Učeničke zadruge Korpica njeguju i čuvaju ove tradicijske vještine kameničkog kraja, pokrenula je inicijativu da se vještinama izrade predmeta od rogoza, ražene slame i suhog kukuruznog lišća dodijeli status nematerijalnog kulturnog dobra. Inicijativa je pokrenuta 2013. godine da bi krajem 2020. godine Stručno povjerenstvo za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra, na osnovi predočene dokumentacije i iznesenih činjenica te preporuci Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture, potvrdilo da tradicijske vještine izrade predmeta od rogoza, ražene slame i suhog kukuruznog lišća (komušine) u Kamenici i Višnjici imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra kako to definira Zakon o zaštiti i očuvanju kulturne baštine.
- Proglašavanje nematerijalnim kulturnim dobrom dijela naše baštine veliko je priznanje svima koji njeguju ovaj autohtoni oblik rada koji se, uz korištenje tradicijskih alata, zadržao do danas u svom izvornom obliku. Ovaj status omogućit će da i dalje radimo na očuvanju i usavršavanju izrade predmeta od rogoza, ražene slame i suhog kukuruznog lišća – istaknula je Mirjana Posavec, ravnateljica OŠ Ivana Rangera iz Kamenice, škole koja je dobila status nositelja te vještine. Taj je status dodijeljen i pojedincima koji i danas čuvaju ovu vještinu izrađujući predmete kakve su nekad bili nezaobilazni u domaćinstvima u Kamenici i Višnjici.
- Dodjela statusa nematerijalnog kulturnog dobra vještinama izrade predmeta od rogoza, ražene slame i suhog kukuruznog lišća još je jedna potvrda značaja našeg bogatog nasljeđa i tradicije. Uz lepoglavsku čipku koja je kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske uvrštena i na popis UNESCO-ve svjetske liste nematerijalne kulturne baštine, te crkava Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Lepoglavi, svetog Juraja u Purgi i svetog Ivana Krstitelja u Gorici, koje se nalaze na listi zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, Grad Lepoglava može se pohvaliti da je još jedan dio njene baštine dobio ovaj vrijedan status i prigodu da dodatno zaštiti svoje bogato nasljeđe – istaknuo je gradonačelnik Marijan Škvarić zahvalivši pokretačima inicijative na uspješno provedenim aktivnostima i ostvarenom rezultatu, ali i generacijama onih koji su u proteklim vremenima čuvali i njegovali, kao i onima koji to čine i danas, ovaj vrijedan dio baštine Grada Lepoglave.
