Pred vratima su nacionalni ispiti koje ove godine pišu svi učenici osmih razreda osnovnih škola u Hrvatskoj te učenici četvrtih razreda, ali samo u onim školama koje su prošle godine bile eksperimentalne. Ispiti će se u školama provoditi od 13. do 31. ožujka za učenike osmih razreda i to iz čak osam predmeta: Hrvatski, Matematika, prvi strani jezik (Engleski, Njemački, Francuski), Biologija, Fizika, Geografija, Kemija i Povijest, a obuhvaćat će gradivo od petog do osmog razreda. Prve upute o provođenju nacionalnih ispita škole su dobile još početkom školske godine, a ispite će ocjenjivati ocjenjivači imenovani putem javnog natječaja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje učenika, koji je zaključen 29. siječnja.
Tjedno po tri ispita
Predsjednik varaždinskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola (HUROŠ) i ravnatelj VI. OŠ Varaždin Mario Stančić kaže kako su ove godine nacionalni ispiti obavezni za sve učenike osmih razreda te će ih u toj školi pisati 98 učenika osmih razreda i to iz svih osam predmeta.
- Svi učenici pisat će svih osam predmeta predviđene vremenikom nacionalnih ispita. Za svaki ispit utvrđen je točan termin. Za učenike osmih razreda to znači tri ispita u jednom, i druga tri ispita u drugom tjednu testiranja - objašnjava Stančić.
Iako je u početku bilo razmišljanja o tome da se ispiti ocjenjuju, od toga se na kraju odustalo.
- Nacionalni ispiti će se bodovati, ali se neće ocjenjivati kako što se to čini s redovitim pisanim provjerama kojima učenici pristupaju tijekom školske godine. Rezultat sudjelovanja u nacionalnim ispitima neće utjecati na zaključnu ocjenu iz predmeta koji se testiraju. Broj ostvarenih bodova će se upisati u e-Dnevnik kao povratna informacija koja će poticajno utjecati na učenje učenika, ali i na poučavanje učitelja. Znači, ostvareni bodovi neće utjecati na opći uspjeh, a škole će ujedno dobiti informaciju na temelju koje mogu unaprijediti svoj rad - tvrdi predsjednik varaždinskog ogranka HUROŠ-a i ravnatelj VI. OŠ Varaždin.
Sustav - na ispitu
Kaže kako nema potrebe da se učenici dodatno pripremaju za nacionalne ispite budući da su oni odraz znanja učenika svih godina obrazovanja.
- Ispitna nervoza javlja se u većoj ili manjoj mjeri prije svakog testiranja i ovisi o brojnim čimbenicima kao što su: pripremljenost, strah od posljedica te informacijama koje sudionici imaju o područjima ispitivanja. Učenici žele postići uspjeh, a prirodno je da to žele i roditelji za svoju djecu. Isto tako, za uspjeh svojih učenika snažno su zainteresirani njihovi učitelji. Iz navedenog sasvim je jasno da je kod nacionalnih ispita došlo i do prijepora. Kad bi učitelji znali što će se i na koji način testirati tada bi prema tome odabrali strategije učenja i poučavanja te bi i njihovi učenici bili bolje pripremljeni za predstojeće izazove. Unatoč tome, nacionalni ispiti izvrsna su prilika da svi zajedno dobijemo sliku stanja obrazovnog sustava, a dobivene rezultate iskoristimo za unaprjeđenje cjelokupnog sustava učenja i poučavanja, kao i vrednovanja (ocjenjivanja) o kojem često slušamo kako nije odraz stvarnog stanja. Mnogi naši europski kolege prepoznali su kako davanje brojčanih ocjena (sumativno vrednovanje) negativno utječe na učenje i poučavanje u ranijoj dobi te s tim oblikom vrednovanja počinju tek u sedmom razredu. Tada se više uči radi znanja, a učitelji imaju mogućnost pružiti realnu povratnu informaciju učenicima i roditeljima. U sadašnjem sustavu vrednovanja roditelji rade značajan pritisak na učitelje te se i ocjena vrlo dobar (4) percipira kao loša ocjena, a uspjeh se mjeri jedino ukupnom prosječnom ocjenom svih predmeta od 4,5 do 5,0 - kaže Sančić koji poručuje svim učenicima koji će u ožujku pokazati što su naučili od petog do osmog razreda da bez straha i motivirano pristupe nacionalnim ispitima svjesni da će tako dobiti kvalitetnu povratnu informaciju koja će im pomoći u daljnjem obrazovanju te ih usmjeriti kod upisa u srednju školu - poručio je Stančić.
ŠTO KAŽU OSMAŠI?
Osam predmeta je previše, ali dobro je što nema ocjena
Mogu reći da sam spremna za pisanje nacionalnih ispita. Smatram da je to dobar način da provjerimo svoje znanje prije srednje škole, ali piše se osam predmeta što je jako puno i ispite imamo svaki drugi dan.
Hana Zrinski, 8. c
Loše je što pišemo čak osam predmeta, to je previše. Mislim da smo trebali pisati samo osnovne predmeta, Hrvatski, Matematiku i prvi strani jezik. Lakše mi je što neće biti ocjena, ali sigurno se budem pripremala."
Jana Čok, 8. c
Nacionalni ispiti su dobri jer će nam pokazati koliko smo gradiva usvojili i koliko još trebamo ponoviti prije nastavka školovanja. Nemam straha ni tremu, ne pripremam se ništa posebno jer su nam tako i rekli."
Ana Stančić, 8. c
IMA LI DOVOLJNO OCJENJIVAČA? Nacionalne ispite ocjenjivat će nastavnici imenovani putem javnog poziva, koji je završio 29. siječnja. Prema uvjetima iz javnog poziva, kojeg je objavio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje učenika, ispite mogu ocjenjivati nastavnici koji su zaposlen u školi, imaju radno iskustvo od dvije godine u predmetima koji se pišu, a suglasnost im mora dati ravnatelj škole. Ocjenjivači bi za svoj posao trebali dobiti i novčanu naknadu, no koliko će se platiti njihov rad utvrdit će se posebnom odlukom. Rezultati ispita trebali bi biti poznati već krajem travnja, a predsjednik varaždinskog ogranka HUROŠ-a i ravnatelj VI. OŠ Varaždin Mario Stančić vjeruje kako će biti dovoljno ocjenjivača. - Na našoj školi za ocjenjivače se do kraja prošlog tjedna prijavilo 10-ak učitelja - doznali smo od Stančića.
