Kada je krajem 2000. godine informatika kao izborni predmet počela na velika vrata ulaziti u osnovne škole u Republici Hrvatskoj, veliki su interes za nju pokazali i učenici OŠ Trnovec.
- Provedene su ankete među našim učenicima i roditeljima. Škola je tada imala 350 učenika, a 272 se izjasnilo za izbornu nastavu informatike - rekla je ravnateljica OŠ Trnovec, Radmila Sačić o njihovim informatičkim počecima.
Kako su za nastavu informatike bili zainteresirani učenici svih razrednih odjela, u trnovečkoj se školi već u startu ozbiljno razmišljalo o Projektu ranog učenja informatike, odnosno o informatici od 1. razreda. Dobivena je suglasnost Ministarstva te je u rujnu, sada već davne, 2001.godine, prva generacija prvašića sjela za svoja računala u školi. Bio je to početak jedne lijepe školske priče koja u kontinuitetu traje već 17 godina.
Krenuli u potkrovlju
Iako nisu imali prostor jer je škola tada imala duplo manje učionica nego danas, od ideje ranog učenja informatike nije se odustajalo. U potkrovlju škole izgradila se informatička učionica s pripadajućim kabinetom koja je u početku bila opremljena s osam računala, da bi ih se kasnije pribavilo još šest. Tih 14 računala je zapravo bio i maksimalan kapacitet učionice u potkrovlju.
Projektnu dokumentaciju kao i sve radove na izgradnji iste, financirala je Općina Trnovec Bartolovečki, Ministarstvo ju je opremilo namještajem, dok je računala osigurala Županija. Naime, 2001. godine Ministarstvo je odobrilo rad samo jednog učitelja informatike u punom radnom vremenu čime su pokrivene potrebe izborne nastave od 4. do 8. razreda. Kako odustajanje od Projekta ranog učenja, ni trenutka nije bila opcija, Općina je preuzela i financiranje rada učitelja u Projektu. U početku, Projekt se provodio kao izborna nastava, da bi nakon nekoliko godina, odlukom Ministarstva, postao izvannastavna aktivnost. Te iste godine informatika u svim osnovnim školama postaje izborni predmet od 5. razreda.
- Kako su godine prolazile, interes za informatiku postajao je sve veći, poglavito za Rano učenje koje su polazili svi učenici razredne nastave, a mi smo i dalje imali jednu malu informatičku učionicu. Učenici su bili podijeljeni u više odgojno-obrazovnih skupina, no, unatoč tome, po dvoje, a nekad i troje njih sjedilo je za jednim računalom tako da je za nas još jedna informatička učionica bila imperativ - nastavila je sugovornica.
Kada je 2009. godine dovršena dogradnja škole po modelu JPP-a, na inicijativu ravnateljice u dogovoru sa Županijom i Ministarstvom u novim je prostorima, uz pet općih učionica, opremljena i informatička učionica u kojoj je na raspolaganju učenicima bilo 25 stolnih računala za potrebe izborne nastave. Dodatno se opremila učionica u potkrovlju te je na taj način riješen problem nedostatnih računala i prostora za učenike razredne nastave.
Kontinuitet u nastavi
U školi sa dvije informatičke učionice, 2009. godine, uspijevaju pokriti sve svoje potrebe za nastavom informatike. Važno je napomenuti da su tada već svi učenici razredne nastave bili uključeni u Rano učenje, a gotovo svi u izbornu nastavu istog predmeta. U to vrijeme škola je bilježila i porast broja učenika.
Budući da je zastupljenost informatike, u jednom ili drugom obliku, bila gotovo 100 posto, uvrstili su ju u redovni raspored. A tako je i danas. Interes za informatiku nije u opadanju, naprotiv. Upravo ti najmlađi učenici s posebnim veseljem dolaze na svoju izvannastavnu aktivnost. Ne ocjenjuje ih se, nitko ih ne primorava, a oni su uvijek tu. Obožavaju informatiku i svoje učitelje. I kao što su prije 17 godina započeli s velikim brojem učenika, danas se slobodno mogu pohvaliti desetogodišnjim kontinuitetom stopostotne polaznosti programa Ranog učenja.
Zapravo, bez imenovanog programa, oni svoju školu uopće ni ne možemo ni zamisliti. On je njihova posebnost, čini razliku od drugih. Na području cijele Republike Hrvatske rijetke su škole koje imaju informatiku od 1. razreda, a još rjeđe koje bi se mogle pohvaliti sedamnaestgodišnjim radom.
Da trnovečka škola živi informatiku govori i podatak da je 2012. godine u sklopu projekta “Prenamjena školske dvorane u učionički prostor”, otvorena informatičko-jezična učionica za učenike razredne nastave, opremljena sa 25 prijenosnih računala. Te godine Projekt ranog učenja seli u nove, bolje opremljene prostore, a stara učionica u potkrovlju prestaje biti informatička.
Danas OŠ Trnovec posjeduje 74 računala, 21 projektor i projekcijska platna, tri pametne ploče, tri dokument kamere, a da bi se išlo ukorak s informatizacijom, škola se prijavila na CARNetov projekt “E-učionice”. Na tom natječaju nije prošla pa je vlastitim snagama krenula u opremanje jedne e- učionice i to matematičke.
Nova učionica
- Da bi matematiku što više približili učenicima i pokazali im, koristeći suvremene metode rada, da ona nije baš takav bauk, opremili smo matematičku učionicu tabletima i svim popratnim sadržajima koje jedna e-učionica treba imati. Kako učitelji koriste e-udžbenike te postoje mnogi zanimljivi matematički zadaci i kvizovi na internetu, ovaj projekt se pokazao kao pun pogodak - rekla je ravnateljica Sačić.
Za razliku od srednjih škola, osnovne škole nemaju vlastite prihode te se za sve projekte iznad minimalnog pedagoškog standarda moraju snalaziti na različite načine. Projekt su prijavili na natječaj HEP-a i dobili određena sredstva, uključili su se poduzetnici donacijama. Tako je nabavljeno 25 tableta za učenike, interaktivna ploča, kvalitetno prijenosno računalo, osigurana edukacija učitelja, pojačana je brzina interneta, izrađen poseban ormarić za odlaganje i punjenje tableta. Treba imati na umu da je ovakav način provođenja nastave interesantniji učenicima jer su im dostupni alati njihova vremena.
- Ono što su nekada njihovim pradjedovima i prabakama bile pločice i kamenčići, njima su danas tableti - navodi ravnateljica, dodajući da zbog toga osobno nije za prevelika ograničavanja i zabrane korištenja istih, već za usmjeravanje na pravilno i svrsishodno korištenje u kontroliranim uvjetima.
Ići ukorak s vremenom
U Trnovcu vole informatiku, to je neosporno, vole izazove, kreativni su, ali i realni pa ih nakon 17 godina sve više brine problem zastarijevanja opreme.
- Kako je većina naših računala iz 2009. godine, dogodi se da na dnevnoj bazi prestanu raditi tri i onda smo u velikoj brizi kako nabaviti nova jer je informatička oprema još uvijek, za naše prilike, vrlo skupa - napomenula je ravnateljica, dodavši da neka računala koja rade, jednostavno su prestara da bi podržala nove programe, a škola bi učenicima željela omogućiti rad na modernoj opremi. Željeli bi još poneku “pametnu” ploču za učenike razredne nastave jer upravo ti mali učenici uživaju u dinamičnim sadržajima, spontani su, već u prvom razredu programiraju, a zapravo se igraju.
Stoga, velika im je želja nabaviti i interaktivni ekran, a što im predstavlja novi izazov jer košta nekoliko desetaka tisuća kuna. Ali oni vjeruju u uspjeh, vjeruju da rade dobru stvar, a najbolji pokazatelj im je zadovoljstvo njihovih učenika.
