Nakon premijernog predstavljanja na Interliberu, knjiga “Keltski mitovi i pripovijetke” svoje je korice varaždinskoj publici otvorila prošli četvrtak u Gradskoj knjižnici i čitaonici Metel Ožegović. O knjizi su govorili izdavač Josip Stanek, prevoditelj Nebojša Buđanovac i urednik Kristijan Petrović. Upravo je Petrović, inače strastveni sakupljač knjiga na temu okultnog i mračnog paganizma, folklora vampira, povijesti vještica i religijske demonologije, tragajući internetom za novim naslovima naletio na englesku ediciju ove knjige, a priče o keltskim mitovima i pripovijetkama su ga, u najmanju ruku, fascinirale.
Svijet misterioznih Kelta
- Činjenica je da ljudi, bez obzira na to bili oni zaljubljenici u mitologiju ili ne, vole pročitati mitologiju, a u hrvatskim izdavačkim kućama je nažalost ima vrlo malo, među ostalim i grčke, nordijske i naravno slavenske – ispričao nam je novinar Kristijan Petrović, poznat i kao The Dark Storyteller te nas uveo u djelić svijeta misterioznih Kelta.
- Kelti su bili skup plemena koji su dijelili zajednički svjetonazor, dijelili su poseban način objašnjavanja svega što se događalo u njihovim životima. Keltska mitologija je najzelenija od svih dosad nama poznatih iz jednostavnog razloga - voljeli su se smještati u šumama ili u blizini močvara, rijeka i jezera. Stvorenja koja danas znamo iz fantasy žanra svoj početak imaju u keltskoj mitologiji. Tu svakako moram naglasiti vilinske stvorove, u anglosaksonskom svijetu poznate kao fairies ili pixies, koje, zahvaljujući romantizaciji u pričama braće Grimm u 19. stoljeću, a kasnije i animiranom filmu, doživljavamo kao dobra stvorenja – govori Mračni pripovjedač i napominje kako u keltskoj mitologiji nema ništa zlokobnije od vile.
Zlokobna vilinska stvorenja...
- Vile nisu dobre, vile su ambivalentna bića. U knjizi ima dosta priča koje ljude upućuju na oprez. One nisu naklonjeni ka dobrom. Neće vas nagraditi, štoviše, probat će vas “zeznuti” na sve moguće načine, a neki za svoju konačnicu imaju i smrt. Ova bića osobito vole odvući ljude u svoj svijet - Tir na nÓg - zemlju vječne mladosti. Kad jednom kročite unutra, teško ćete izaći.Nemojte nikad ništa jesti od onoga što vam vile nude. Ipak, vilinskog stvora možete kupiti čudnom kombinacijom - vole jesti šafran s mlijekom. Nemojte im nipošto davati kiselo vrhnje jer postaju agresivni, no neće odbiti kolač ili keks – savjeti su Mračnog pripovjedača za sve koji sretnu ovo stvorenje.
U knjizi se spominju i zmajevi te nezaobilazna bića u keltskoj mitologiji, divovi i patuljci. Leprikorn je vjerojatno najpoznatiji patuljak, poznat i u današnjoj modernoj kulturi, a njegov vizual koristi se za Dan svetog Patrika. Keltima možemo biti zahvalni i za Noć vještica, navodi Petrović, kombinaciju agrarnog običaja i kulta štovanja predaka. - Keltska je to priča, nikako amerikanizacija – rekao je, pojasnivši kako su Irci bili ti koji su u 1830-ih išli trbuhom za kruhom u Ameriku, u kojoj je njihov običaj ubrzo postao popularan, a s vremenom se vratio natrag u Europu. Podsjeća i da su Kelti ostavili trag u europskoj kulturi i običajima.
- Ova skupina plemena zaslužna je i za izgled i okus piva kakvog znamo danas. Izmislili su gajde, a Rimljane su upoznali sa sapunom i na tome im možemo biti zahvalni. A sve su to pod ingerencijom imali druidi – čelni ljudi svakog plemena. Druidi su bili kombinacija liječnika i iscjelitelja, egzorcista i čarobnjaka, i u konačnici, vođe. Za sve što se događalo u plemenima trebalo se pitati druide – govori.
Rimljani - najveći neprijatelji
Nisu zapisivali svoju ostavštinu, mitologija se prenosila usmenim putem, a ono što nam je danas dostupno o Keltima možemo zahvaliti njihovim ljutim neprijateljima, Rimljanima. - Rimljanima su Kelti išli iznimno na živce jer ih nisu mogli olako pokoriti – priča nam Petrović. Međutim, da su Kelti u nekom trenutku prohujali i našim teritorijem, zasad je dokazano u Međimurskoj županiji.
- Nisu ostajali jer su ih Rimljani žustro gonili. Nedvojbena je činjenica da je Kelta bilo na našem području. Kad bi se malo više novca u našem društvu pridavalo arheologiji, siguran sam da bi se pronašlo još podosta tragova keltske kulture. - Želite li upoznati jedan od najmisterioznijih naroda, skupinu plemena koja ima najzeleniju mitologiju, ova knjiga je za vas. Već nakon sedme stranice nećete prestati čitati. Kad uđeš u tu knjigu, kao da uđeš u Tir na nÓg – poručio je Petrović.
