Varaždinska podružnica Hrvatske udruge leukemija i limfomi (HULL) u srijedu je na Franjevačkom trgu prigodno obilježila Svjetski dan svjesnosti o mijelodisplastičnom sindromu.
Mijelodisplastični sindrom je skupina bolesti matičnih stanica koštane srži iz kojih se stvaraju sve krvne stanice. U MDS-u zbog oštećenja matičnih stanica dolazi do nedovoljnog stvaranja zdravih i zrelih stanica krvi. Bolest može zahvatiti jednu ili više vrsta krvnih stanica, stoga se može očitovati smanjenjem broja eritrocita – stanica koje prenose kisik organima, smanjenjem broja trombocita – stanica koje pridonose zgrušavanju krvi i smanjenjem broja leukocita – stanica koje organizam štite od infekcija.
- To je jedna od rijetkih hematoloških bolesti koja se najčešće javlja u kasnijoj dobi. Riječ je o poremećaju u formiranju jedne ili više vrsta krvnih stanica. Bolest nije izlječiva, a kad se pojavi, mora se pratiti i ukoliko dođe do promjena u neki teži oblik, govorimo o akutnoj mijeloičnoj leukemiji te nažalost, u slučaju neliječenja, smrtnog ishoda. Liječenje uključuje presađivanje matičnih stanica - pojasnio je predsjednik HULL-a Dražen Vincek.
Dijagnoza se, ističu iz HULL-a, postavlja punkcijom koštane srži, a za određivanje podtipa bolesti potrebne su i druge moderne dijagnostičke metode. Bolest može biti blagog tijeka i ponekad kroz duže vrijeme ne zahtijeva nikakvo liječenje. Vrlo često bolesnici moraju primati krv da bi im se nadoknadili eritrociti ili trombociti kojih nema dovoljno. U današnje vrijeme postoje suvremeni lijekovi koji mogu bolest staviti pod kontrolu kroz duže vrijeme i lijekovi koji mogu smanjiti neželjene posljedice učestalih transfuzija. Dio bolesnika mora se liječiti kemoterapijom i postupkom presađivanja krvnih stanica, a kod manjeg broja bolesnika MDS može prijeći u akutnu leukemiju, ozbiljnu bolest, koja se može uspješno liječiti. Iako se bolest najčešće javlja kod starijih ljudi, od nje mogu oboljeti i mlađe osobe.
Uzrok za nastajanje MDS-a većinom nije poznat. Kod manjeg broja oboljelih moguće je da je MDS povezan s jakom izloženošću kemikalijama, na primjer nekim otapalima ili pesticidima. MDS može nastati i kao posljedica liječenja malignih neoplazmi citostaticima ili zračenjem s ionizirajućim zrakama. Ovo je takozvani sekundarni ili liječenjem prouzročeni MDS. Poznato je da bolesnici koji su liječeni zbog karcinoma dojke, testisa, Hodgkinove bolesti i ne-Hodgkinova limfoma imaju povećan rizik za razvijanje MDS-a i 10 godina nakon završetka liječenja. Sekundarni MDS može se razviti kod bolesnika nakon transplantacije solidnog organa, a dovodi se u vezu s imunosupresivnom terapijom.
- Nema dovoljno dokaza o utjecaju pušenja na razvoj MDS-a, ali poznato je da je rizik za razvoj akutne mijeloične leukemije 1,6 puta veći kod pušača nego nepušača - napomenuo je Vincek i dodao kako nema podataka o broju oboljelih u Varaždinskoj županiji, jer ljudi često ni ne znaju da su bolesni.
- Naime, simptomi se često miješaju s drugim bolestima. Simptomi uključuju umor, malaksalost, znojenje i slično. Usto, uglavnom je riječ o starijim osobama pa se simptomi mogu podvoditi pod komorbiditete, odnosno bolesti od kojih već boluju - istaknuo je Vincek.
Stoga se obilježavanjem Svjetskog dana svjesnosti o mijelodisplastičnom sindromu građane želi upozoriti na ovu bolest kako bi je što ranije otkrili i počeli s liječenjem.
