Petak uoči blagdana Cvjetnice poznat je u narodu kao "žalosni petek". U pravilu se toga dana nastojalo otići na sajam ili u trgovine kupiti novu odjeću ili barem dio odjeće. Prema narodnom vjerovanju na Vuzem za odlazak na sv. misu trebalo obući nešto novo.
Ove tradicije naročito su se pridržavale djevojke stasale za udaju te mlade snahe. U daljoj prošlosti osnovni dijelovi muške i ženske odjeće bili su izrađeni od domaćeg konopljinog i lanenog platna. Muškarci su nosili "gače" i "rubače" (košulje), a žene "rubače" (suknje), "sponjače" (podsuknje) i "rukavce" (košulje širokih rukava).
Žene su obično na "žalosni petek" kupovale "fortufe" – pregače od glota, crne ili smeđe vunene marame kojima su pokrivale leđa i prsa te svilene rupce tzv. "svilnjake" za prekrivanje kose koji vežu se u čvor ispod brade. Djevojke bi kupovale i pas (remen) napravljen od domaćeg tkanja te bogato vezen cvjetnim motivima. Pas je bio dio svečane narodne nošnje. Muškarci i žene kupovali su i kraće suknene kaputiće surke ili beliše. Kupovalo se i kožnate remene te čizme tvrdih sara.
