Uskrs je sve bliže, a s njim dolazi i tradicija oslikavanja pisanica. Na našim prostorima tradicija je duga najmanje 600 godina, no u ostatku svijeta obojena jaja pronađena su i u pretpovijesnim grobovima pa tako korijene vuče iz vremena prije kršćanstva.
Luk, crveni radić, bobice bazge, hrastova kora...
Šarena jaja najradosniji su ukras u mnogim obiteljskim domova, bilo da su obojene na tradicionalan način prirodnim bojama ili pak umjetnim dekorativnim materijalom, a kako obojati jaja sredstvima koja imamo kod kuće objavljeno je na stranicama Grada Ludbrega.
Jedna od najčešćih tradicionalnih metoda bojanja pisanica je, kako se navodi, pomoću ljuske crvenog luka. Nešto rjeđe se za to koristi cikla ili crveni radič uz pomoć kojih se dobije crvena boja. Za bojanje se može dobiti i crna boja uz pomoć čađe ili bobica bazge ili duda, dok se smeđa boja dobiva uz pomoć hrastove kore. Uz crvenu, crnu i smeđu, tu je i zelena boja koja se priprema od raznog bilja, najčešće od špinata, koprive ili poriluka.
Pritom se osim potpunog bojanja jaje može prošarati voskom, a tek onda obojiti. Nakon kuhanja i bojanja skida se sloj voska ispod kojeg jaje ostaje prirodne boje.
Postoji i tehnika umatanja jaja u tkaninu unutar koje se postavlja kakva travka ili listić, često djetelina, tako da jaje istim postupkom dobiva zanimljiv ukras. Ta se tradicija i danas zadržala u mnogim kućanstvima, iako mnogi posežu za umjetnim jestivim bojama ili naljepnicama.
Koji su motivi najpopularniji?
Boje i motivi pisanica oduvijek su imale simboličko značenje. U Hrvatskoj se pisanice, koje inače imaju status hrvatskog kulturnog nematerijalnog dobra, osim biljnim motivima najčešće krase životinjskim motivima, biblijskim citatima, kršćanskim motivima te tradicionalnim hrvatskim motivima poput pletera, hrvatskog grba i stihova rodoljubnih pjesama.
- Najstarija hrvatska pisanica čuva se u Gradskom muzeju Bjelovar. Pronađena je 2003. godine u grumenu zemlje prilikom istraživanja lokaliteta Gudovac-Gradina. Pronašao ju je arheolog Goran Jakovljević, a dodatna istraživanja otkrila su kako je nastala u prvoj polovici 15. stoljeća, za vrijeme vladavine hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina - objaljeno je na stranicama Grada Ludbrega.
