Umro je Georgij Paro, rekao nam je danas prijepodne glumac Jan Kerekeš pri slučajnom susretu u varaždinskom kazalištu. U svojem dugovječnom pozivu ovaj proslavljeni kazališni redatelj režirao je dvije stotine predstava, od kojih su mnoge odavno stekle staus antologijskih, piše Jutarnji list.
- Puno je kazališnih redatelja, ali samo je jedan bio Georgij Paro. Zbogom kazališni prijatelju i hvala ti puno na vjeri u mene, na 5 velikih predstava i 5 glavnih uloga koje si povjerio upravo meni. Jedini si u meni vidio glumca koji je spreman odigrati snažne dramske uloge. Hvala ti na tome. Hvala ti na svim lijepim riječima koje si bez zadrške govorio javno i hvala ti na svemu što si me naučio. Ti sad odmaraj, radio si dovoljno. A ja, ja ti sad napokon opet mogu početi govoriti Vi, sad se ne možete naljutiti na mene i sterati me u kurac. Nek ti je laka zemlica. Tvoj Petrica Kerempuh, Iva, Puba, Grof Šandor i Fadinar - napisao je Jan Kerekeš, dramski umjetnik.
Rođen u Čačku 1934. godine, osnovnu školu i gimnaziju završio je u Karlovcu, diplomirao filozofiju i anglistiku, a potom i režiju na zagrebačkoj Akademiji, učenik je kultnog Branka Gavelle, Krležin sugovornik, 10 godina bio je intedant zagrebačkog HNK, umjetnički ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara i Sterijinog pozorja, od 1966. režirao je i predavao na američkim sveučilištima, od 1986. redoviti je profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, režirao je mnoge dokumentarce, televizijske i radio drame... Dobitnik je Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo 2007.
Ostao je zapamćen po inovativnim interpretacijama Krležinih drama (U agoniji, Maskerata, Gospoda Glembajevi) te dramatizacijama i prilagodbama drugih Krležinih tekstova (Banket u Blitvi, Zastave, Povratak Filipa Latinovicza, Ratni dnevnici), kao i adaptacijama 'Idiota' (s B. Violićem) i 'Ujakovog sna' F. M. Dostojevskoga te 'Zajedničke kupke' Ranka Marinkovića. Revitalizirao je mnoštvo komada hrvatske dramske baštine (M. Držić, Dundo Maroje; Ljubovnici; Čini baruna Tamburlana; J. Freudenreich, Graničari; A. Šenoa, Ljubica); režirao praizvedbe djela Malo pa ništa A. G. Matoša i Sveti Aleksi T. Brezovačkoga; postavio na scenu mnogobrojna djela suvremenih hrvatskih pisaca: M. Matkovića (Heraklo, Na kraju puta), R. Marinkovića (Glorija), S. Kolara (Svoga tela gospodar), F. Hadžića (Političko vjenčanje), D. Jelačića Bužimskoga (Gospodar sjena). U 1990-ima režirao je raskošne predstave prema romanima N. Fabrija Vježbanje života i Berenikina kosa te adaptaciju Gundulićeva epa Osman. Uprizorivao djela engleskih pisaca elizabetanskoga razdoblja (W. Shakespeare, Ch. Marlowe, J. Ford, J. Webster) i druge polovice XX. st. (J. Osborne, H. Pinter), francuskih starijih i modernih klasika (Advokat Pathelin, Molière, G. Feydeau, J. Giraudoux, J. Anouilh, A. Camus, J.-P. Sartre, J. Genet), nordijskih autora H. Ibsena i A. Strindberga te B. Brechta.
15. prosinca prošle godine pretpremijerno je izvedena predstava zagrebačkog kazališta Knap u njegovoj režiji, 'Dobri čovjek Bažulek' o malom hrvatskom čovjeku, dobronamjernom i susretljivom, koji se nenadano našao u korupcijskom žrvnju.
