Gradski muzej Varaždin u četvrtak 9. srpnja u 10 sati, u Draškovićevoj ulici 10 u Varaždinu, organizira postavljanje replike cimera licitara i medičara.
Replika je izrađena prema izvorniku koji se čuva u Gradskom muzeju Varaždin (GMV KPO 966), a njezino postavljanje nastavak je projekta koji su 2001. godine započeli Gradski muzej Varaždin i Turistička zajednica grada Varaždina. Dosad su postavljene replike pet cimera u gradu, također napravljene prema originalima iz fundusa GMV-a.
Kako ističu iz Muzeja, tijekom desetljeća i stoljeća (ne)opravdano su sa središta kuća/palača u Varaždinu uklonjeni ili nestali mali i – kako se nekomu tad činilo – "bezvrijedni" ukrasi grada.
- No, oni poput kamenčića u mozaiku čine ukupni dojam našeg Varaždina i stoga smo mnoge od njih sačuvali, pa i vratili u javni prostor. Replike cimera Morske sirene, Železnog čoveka, Kornjače, kovačkog ceha te prošle godine postavljene replike cimera zidara, kamenara i tesara, čiji su svi originali izloženi u Starom gradu, ponovno se nalaze na pročeljima kuća kao prepoznatljive vizure grada - naglasili su.
Prije nekoliko godina restaurirali su grb opata Sigismunda Szinersperga i vratili ga na pročelje uršulinskog samostana, a dio spomenika poginulima u Prvom svjetskom ratu postavili su pokraj njegova izvornog mjesta na Franjevačkom trgu.
- Postavili smo i repliku kartuše koja se nalazila na balkonu palače Sermage. Budući da originalnu kartušu nije bilo moguće obnoviti, Heraldic-art d.o.o. iz Rijeke izradio nam je detaljni nacrt na temelju originala, a kovač Velimir Jenkač ručno je izradio repliku - ističu iz Muzeja.
Također, diljem povijesne jezgre u povodu izložbe "Varaždin pod krunom Habsburgovaca" 2014. interpretacijskim tablama obilježili su 10-ak mjesta na kojima su boravili ili odsjedali Habsburgovci tijekom dolazaka u Varaždin. Prilikom obnove Gradske vijećnice izrađena je i nova trojezična tabla o povijesti jedne od najstarijih vijećnica u Europi i postavljena na isto mjesto.
Cimeri
Nad ulazom u obrtničku radnju nekoć je obvezno visio cimer – reklamna ploča odnosno figura koja je označavala djelatnost obrta. Cimer su bili, i još su uvijek, dio varaždinskog identiteta. Ukidanjem cehovskih udruženja pravila se mijenjaju te se s vremenom dio cimera devastira, dok su neki skinuti i pohranjeni u Gradskom muzeju u Varaždinu.
Turistička zajednica grada Varaždina i Gradski muzej Varaždin su 2001. pokrenuli projekt Stari varaždinski cimeri kroz koji se desetak povijesnih cimera, pohranjenih u Muzeju, želi replicirati i postaviti u varaždinskoj povijesnoj jezgri. U proteklim godinama postavljeno je pet cimera: Železni čovek (trgovina željeznom robom), Sirena (trgovina prekooceanskom robom), Kornjača (trgovina mješovitom robom), Potkove (kovački ceh) i prošle godine replika cimera djetića graditeljskog ceha.
Najnoviji cimer koji će se postaviti ovog mjeseca replika je cimera licitara i medičara.
- Medičarsko-svjećarski obrt na područje Hrvatske proširio se iz istočnoalpskih prostora. Svijeće i medenjaci prvotno su se izrađivali u samostanima, a potom je znanje i vještine preuzeo i puk. Djelovanje licitara spominje se u Varaždinu u 17. stoljeću, koji se tada i prvi uključuju u Štajerski licitarski ceh - pojasnili su iz Gradskog muzeja Varaždin.
Medičari su se najčešće udruživali s pekarima, mlinarima, slastičarima i mesarima, a voskari (vošćari) su bili udruženi sa sapunarima, brijačima, krznarima, sedlarima i pripadnicima drugih struka. Licitarima i medičarima je za izradu proizvoda bio potreban med, a vošćarima za izradu voštanica pčelinji vosak. Voštane svijeće su bile skupe, pa su ih mogli koristiti samo imućni građani za svečane prilike.
- Najveći potrošači voštanih svijeća u ranom srednjem vijeku bile su crkve i samostani, dok su se za svakodnevnu uporabu u građanskim kućama koristili ili luč ili svijeće od loja, koje su izrađivali mesari i sapunari, te žene u kućanstvima. Izradom svijeća medičari su se bavili najčešće zimi, a svijeće su se radile pomoću kalupa ili pomoću okruglog ringa kvačicama s privezanim fitiljima po kojima se izlijevao vosak. Treći način bio je pomoću tzv. tunkerice, gdje se fitilj opterećen utegom umakao u otopljeni vosak. Debljina svijeće ovisila je o tome koliko se puta umočio u parafin - kažu iz Muzeja.
- Cimer licitara i vošćara (GMV KPO 966) iz stalnog postava Gradskog muzeja Varaždin u Starome gradu evocira upravo taj treći način pravljenja svijeća. U podacima iz novina Narodno jedinstvo od 29. 10. 1925. navodi se da je licitarske kalupe Gradskome muzeju darovao licitar i medičar Julije Majcen. Cimer licitara je s licitarskim kalupima prvotno stajao u ulaznoj kuli na drugom katu, današnjoj sobi ranog baroka, da bi 1937. bio preseljen u sjeverozapadnu tzv. cehovsku kulu, preuređenu za cehovske predmete - dodali su iz GMV-a.
Povijesni podaci o cimeru: kustosica u GMV-u Ivana Drožđek.
Izvedba replike cimera: konzervator-restaurator u GMV-u Petar Nevžala.
Planovi za budućnost
- Naša potraga za izgubljenim licima (z)grada se nastavlja; želja nam je izraditi i vratiti još nekoliko replika cimera poput bravarskog cimera, cimera K divljem čovjeku, znak kolarske radionice J. G. Kronasta, cimer kotlara, cimer kovača, dimnjačarski cimer... - naglašavaju iz Muzeja.
- Također nam je želja obnoviti i vratiti kamene vaze na portal palače Patačić-Puttar i vaze na zabat palače Zagrebačkoga kaptola. Vaze se čuvaju i potrebna im je restauracija i konzervacija te postavljanje na originalne pozicije. Za postavljanje replike grba na portalu palače Erdödy u kojoj je danas Glazbena škola treba nam pomoć javnosti. Naime, potrebno je zaviriti u obiteljske albume i potražiti fotografiju palače stariju od 70 godina na kojoj je vidljiv portal kako bismo prema tom predlošku oplemenili i taj biser varaždinske arhitekture - napomenuli su.
Jedan od zasigurno najvećih projekata obnove bit će vraćanje uklonjenog portala palače Petković na Trgu slobode. On je skinut prije više od 100 godina uz obvezu postavljanja na nekoj drugoj zgradi.
- Posljednji novinarski zapisi o njemu su iz 30-ih godina prošlog stoljeća. Obišli smo sve podrume i, nažalost, izgleda da se originalni portal nije sačuvao. Hrvatski restauratorski zavod izradio je na temelju starih fotografija i zapisa nacrte na temelju koje je moguća kompletna obnova. Tim najljepšim baroknim portalom, kako pišu tadašnje novine, ne samo da bi se postojeća kuća pretvorila u palaču, nego bi Varaždin i Hrvatska dobili i još jedan reprezentativni spomenik kulture - zaključili su iz Gradskog muzeja Varaždin.
