Zimsko računanje vremena započinje u nedjelju, u noći s 29. na 30. listopada 2016. godine, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 03,00 sata računa kao 02,00 sata.
Iz policije tim povodom podsjećaju vozače da, prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, u razdoblju zimskog računanja vremena na motornom vozilu za vrijeme vožnje danju moraju imati upaljena dnevna ili kratka svjetla.
Također, i vozači bicikala od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani bicikla. Vozači mopeda i motocikala dužni su tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu.
U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač će se kazniti novčanom kaznom od 300,00 kuna.
Građani protiv zimskog računanja vremena
Spomenimo i kako dugo vremena u znanstvenim krugovima i široj javnosti traju rasprave oko pozitivnih i negativnih aspekata ljetnog i zimskog računanja vremena.
Indija, Japan i Kina samo su neke od zemalja koje ovu metodu ne koriste. Isto tako, i Rusija je prije nekoliko godina, a Turska odnedavno, prekinula s navedenom praksom, a sad i sve veći broj zemalja svijeta dovodi u pitanje učinkovitost ljetnog i zimskog računanja vremena. U Hrvatskoj je, kao i u ostalim članicama Europske unije, zakonski regulirano ljetno i zimsko računanje vremena.
Ured zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca proveo je od 12. do 19. listopada 2016. godine online anketno istraživanje na temu treba li takvu praksu zadržati ili ukinuti u Hrvatskoj.
Na uzorku od preko 1500 ispitanika na razini čitave Hrvatske, koji pripadaju različitim dobnim skupinama, životnim sredinama i stupnjevima obrazovanja, njih 85% izjasnilo se kako je potrebno ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena u Hrvatskoj.
Uz to, njih 68% izjavilo je kako smatra da promjena u računanju vremena utječe na zdravlje ljudi i životinja te ih je čak 73% doživjelo neugodnosti zbog pomicanja kazaljki na satu, navodeći pritom kako se radilo o zdravstvenim tegobama (51%), problemima u prometu (37%) te poteškoćama pri izvršavanju svakodnevnih obveza (57%).
Komentari ispitanika dodatno su pokazali kako promjene u računanju vremena negativno utječu na bioritam, kako kod odraslih ljudi, tako i kod djece, zatim, kako dovode do neučinkovitosti prilikom izvršavanja poslovnih obveza, a neki su od ispitanika čak naglasili i vidljive poremećaje u bioritmu kod domaćih životinja. Istraživanje je također pokazalo i kako približno isti broj ispitanika smatra da promjene u računanju vremena utječu (42%) i ne utječu (47%) na potrošnju energije.
- Glavni razlog prihvaćanja ljetnog računanja vremena u povijesti bila je ušteda glavnog energenta ugljena, posebice u jeku dotada najvećeg svjetskog sukoba. Danas se više ne može tvrditi kako promjene u računanju vremena pozitivno utječu na uštedu energiju. Zbog ljetnog računanja vremena ljudi duže drže upaljene klimatske uređaje ljeti, a ranije pale grijanje u jesen, što pridonosi povećanoj potrošnji energije. Postaje jasno kako su uštede minorne i zanemarive, za razliku od ušteda kakve su bile u prošlosti kada društvo nije doživjelo ovakav tehnološki razvoj. Jasno je kako danas živimo u drugačijem vremenu te su nam stoga potrebni novi i drugačiji načini uštede energije. Iz ovih bi razloga, uvažavajući pritom mišljenje građana, kao i mišljenje stručnjaka i znanstvenika, Hrvatska trebala razborito odabrati što je najbolje za nju u bližoj budućnosti, kako u gospodarskom, tako i u ekološkom smislu - objašnjava Škrlec.
