Na temelju zakonskog okvira EU tijekom 2019. godine proveden je treći ciklus Europske zdravstvene ankete (EHIS 3). Istraživanje u Hrvatskoj je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s domovima zdravlja i njihovim patronažnim službama, županijskim zavodima za javno zdravstvo, Državnim zavodom za statistiku i Ministarstvom zdravstva.
Prema podacima o konzumaciji alkoholnih pića svaki dan Hrvatska se nalazi među prvih pet država (10,2 %), s prevalencijom iznad 10 %, zajedno s Francuskom, Bugarskom, Španjolskom, Portugalom (20,7 %).
Podatak o onima koji uopće ne piju alkohol ili nisu pili alkohol u posljednjih godinu dana (38,3 %) pozicionira Hrvatsku na prvo mjesto među članicama EU (Turska (preko 80%) i Srbija (50 %) nisu članice EU samo su zemlje sudionice EHIS istraživanja).
Prema podacima u tablici vidljivo je da veći dio populacije pije alkohol tjedno (17,9 %) ili mjesečno (21 %), a uspoređujući podatke sa ostalim zemljama članicama Hrvatska je u donjem dijelu poretka zemalja.
Muškarci u Hrvatskoj češće piju alkohol u odnosu na žene – 18,2 % muškaraca pije alkohol svaki dan, 26,5 % minimalno jednom tjedno, a 21,0 % manje od jednom tjedno.
Više od polovice žena (63,4 %) rijetko ili nikada ne pije alkoholna pića, njih 20,9 % pije alkohol manje od jednom tjedno, a 15,7 % minimalno jednom tjedno ili svakodnevno.
Ekscesivno epizodično pijenje definirano je kao konzumiranje alkohola u jednoj prigodi u količini koja iznosi najmanje 60 grama čistog alkohola – konzumacija 6 i više standardnih pića. Količina od 6 pića u modelu pokazatelja ekscesivnog epizodičnog obrasca pijenja pretpostavlja da je 1 piće jednako količini od 10 g čistog alkohola. Dakle, pod jednim standardnim pićem koje sadrži 10 g čistog alkohola (etanola) smatra se npr. 0,03 l žestokog pića ili 0,125 l vina ili 0,25 l piva.
Prema dobivenim podacima, 1,0 % stanovnika u Hrvatskoj slijedi ekscesivan obrazac svakodnevnog pijenja alkohola, 3,0% stanovnika čini to tjedno, a 12,6 % stanovnika mjesečno (Slika 1). Rjeđe od jednom mjesečno ekscesivno pije alkohol u jednoj prigodi 15,7 % stanovnika, dok više od polovice stanovnika (67,8 %) u posljednjih 12 mjeseci nije ekscesivno pilo alkohol ni u jednoj prigodi.
U Hrvatskoj je pijenje šest i više alkoholnih pića u jednoj prigodi barem jednom mjesečno zastupljenije u osoba nižeg obrazovanja, odnosno Hrvatska je među onim državama u kojima je zabilježena najveća razlika između skupine nižeg i višeg obrazovanja.
