- Otpad od hrane veliki je izazov današnjice. Zbog njegove ogromne količine, ali i iskorištavanja tla, vode i energije u svrhu proizvodnje prekomjerne količine hrane, naš je otisak na planet izuzetno velik, a analize ukazuju da je čak 70 posto biološke raznolikosti izgubljeno krčenjem prirodnih staništa kako bi se prenamijenila u poljoprivredna zemljišta - piše WWF, jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode.
Hrvatska, nažalost, ne zaostaje za globalnim podacima. Godišnje bacamo oko 400.000 tona hrane, dajući svoj doprinos europskim brojkama koje su na oko vrtoglavih 90 milijuna tona. Za proizvodnju, distribuciju i skladištenje hrane troše se prirodni resursi.
Čak 50 milijuna tona voća i povrća u Europi se baca isključivo zbog „nepravilnog“ oblika i sve to košta nevjerojatnih 140 milijardi eura. Ostaci hrane stvaraju nepodnošljiv pritisak na odlagališta smeća te svojim razlaganjem ispuštaju vrlo otrovan plin metan. Bacanje hrane predstavlja i velik socijalan problem s obzirom na porast broja gladnih i siromašnih u svijetu. Dok brojimo oko 850 milijuna pretilih ljudi, 795 milijuna ljudi nema dovoljno hrane za zdrav život, a čak 9 milijuna umire od gladi.
Bacanje hrane je velik ekonomski problem za gospodarstvo, ali i za potrošače. Poticanje hotela da naprave promjenu nije samo korak ka njihovom osvješćivanju, već i ka podizanju svijesti o ovom problemu kojega bi, u konačnici, trebao biti svjestan i svaki pojedinac.
