Tjedan mozga, međunarodna kampanja čiji je cilj promocija znanja o mozgu i bolestima mozga, u Varaždinu je ove godine obilježen predavanjem "Posljedice infekcije Covid-19 na mozak", u organizaciji Odjela za sestrinstvo Sveučilišta Sjever i Savjeta za zdravlje Varaždinske županije.
- Ovu tradiciju njegujemo i kroz razne obvezne i izborne kolegije, no pandemija Covida nam je ukazala i na potrebu malo pojačanog govora o tome i kroz Tjedan mozga - napomenula je doc.dr.sc. Marijana Neuberg, pročelnica Odjela za sestrinstvo.
S tim su ciljem okupili stručnjake iz različitih ustanova pa su tako na predavanju govorili izv.prof.dr.sc. Hrvoje Hećimović sa Sveučilišta Sjever, doc.dr.sc. Spomenka Kiđemet-Piskač iz OB Varaždin (Neurološki post-Covid simptomi), doc. dr.sc. Andrea Jambrošić Sakoman iz Klinike za psihijatriju Vrapče (Psihijatrijski post-Covid simptomi), doc.dr.sc. Iva Bačak Kocman iz KBC-a Zagreb (Covid pacijenti u jedinici intenzivnog liječenja) te mr.sc. Irena Stipešević-Rakamarić, dr.med. iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo (Zdrave navike korištenja digitalnih medija).
- Ovaj tjedan se u cijelom svijetu obilježava Tjedan mozga, što je počelo 1996. godine u više od 120 zemalja, a ovom javnom tribinom želimo javnost upozoriti na neurološke simptome, osobito na post-Covid simptome. Naime, vrlo su česte neurološke i psihijatrijske promjene koje mogu ostati ponekad čak i do godinu dana nakon preboljenja ove bolesti - istaknuo je izv.prof. Hećimović, ukazavši na važnost ove teme u današnje vrijeme.
Osvrnuo se i na probleme s kojima smo se protekle dvije godine susretali u svakodnevnom životu.
- Prvi je strah, od toga što je Covid, hoće li nas "uhvatiti"... Još uvijek ne znamo koje su dugotrajne posljedice Covida, to je otvoreno pitanje. Postoje neki virusi, uključujući i grupu koronavirusa, koji godinama mogu ostati u tijelu. Dakle, ne bi bilo dobro da se ponovno aktivira. Isto tako, simptomi su vrlo neobični. Često nije bilo jasno radi li se zaista o Covidu, pa su ljudi sa sličnim simptomima, iako možda nije bila riječ o Covidu, morali ići na PCR testiranje, što nije ugodno. Problem je i s radnim mjestima, puno je mladih ljudi, trudnica, starijih ljudi koji su ostali izolirani kod kuće... dakle, riječ je i o psihološkim, odnosno psihijatrijskim simptomima - kazao je.
Pandemija predstavlja izazov i za studente, uz bojazan da bi mogla ostaviti trajne posljedice.
- Studenti možda nisu ni svjesni koliko će se to odraziti na njih, naročito na ovakvom studiju, studiju sestrinstva. Možda misle da je komfornije slušati predavanja od kuće, no tu nema potrebne koncentracije, komunikacije, diskusije i znanja. Također, u početku se cijepilo samo 10 posto studenata, a sada je više od 80 posto, dakle, u međuvremenu se ipak dogodila ta neka ozbiljnost i srećom, nije bilo nekih težih posljedica bolesti - napomenuo je.
Doc. Kiđemet-Piskač ukazala je posljedice koje Covid-19 ostavlja na mozak, ali i na rad liječnika te cjelokupno društvo.
- Mi neurolozi, ali i svi liječnici koji su se susreli s Covidom, nakon dvije godine možemo reći da smo pametniji, upućeniji i obrazovaniji što se tiče Covid-19 infekcije. Iako se na početku mislilo da je to respiratorna bolest, kasnije se pokazalo da taj virus utječe praktički na sve organe - i na bubreg, na pluća, srce, jetru, pa i na mozak. Gotovo svaki Covid-pacijent imao je neku neurološku simptomatologiju. Znamo da je svaka najobičnija povišena tjelesna temperatura povezana s glavoboljom, umorom, slabošću i bolnim mišićima, no kod Covida je to bilo posebno izraženo - istaknula je.
- Neki pacijeti su imali i zaista teške neurološke simptome, od začepljenja moždanih krvnih žila, dakle moždanog udara, tromboze moždanih sinusa... a to su sve izuzetno teška moždana stanja. Nažalost, dodatno su još ostali i post-Covid sindromi. Sve post-Covid ambulante vrve pacijentima sa simptomima koji ometaju njihov svakodnevni život i narušavaju kvalitetu njihovog života. I bez obzira na sve što danas znamo o Covidu, još uvijek nemamo pravih lijekova za adekvatno liječenje tih post-Covid simptoma. Ponekad je i teško razlučiti što je psihosomatski, a što je zaista post-Covid sindrom. Puno je takvih pacijenata, a uz ostale naše pacijente, to je dodatni angažman neurologa i svih ostalih liječnika. Dakle, pandemija Covida je ostavila zaista veliki trag i nadamo se da neće biti i šestog vala, jer posljedice na globalno zdravlje ljudi su zaista velike - naglasila je Kiđemet-Piskač, koja je ujedno i predsjednica županijskog Savjeta za zdravlje.
- Upravo zato smo se u Savjetu za zdravlje aktivno uključili u obilježavanje Tjedna mozga kako bismo javnost educirali o neurološkim komplikacijama Covida i post-Covid sindromu te se lakše nosili s tom boljkom - dodala je.
A među posljedicama pandemije je i otuđenost koja ostavlja dubok trag.
- Svi moramo utjecati na to da se ljudi ponovno počnu družiti, jer velik problem je upravo ta anksioznost povezana s Covidom. Prvo smo se bojali nepoznatog virusa, zatim smo bili izolirani i izgubili tu našu društvenu komponentu. Često od pacijenata čujem da se više ne druže i da stoga imaju ozbiljih problema. Zato je važno da se ljudi cijepe, kako bi se zaštitili, i ponovno se počnu družiti - istaknula je Kiđemet-Piskač, upozorivši da je taj problem osobito opasan za starije ljude.
- U bolnici se često susrećemo sa starijim osobama koje su doživjele moždani udar i koji svoju obitelj nisu vidjeli tjednima, a to doprinosi nastanku raznih drugih komorbiditeta. O anksioznosti povezanoj s Covid-pandemijom morat ćemo još puno pričati i raditi na tome, jer ako se anksioznost ne prepoznaje i liječi, dovodi do vrlo ozbiljnih i psihijatrijskih i somatskih oboljenja - zaključila je.
