Sve je više djece koja imaju disleksiju i disgrafiju, specifične teškoće učenja, odnosno čitanja i pisanja, stoga ne iznenađuje velik odaziv učitelja razredne nastave i odgojitelja u dječjim vrtićima na stručni skup “Disleksija - izazov djetetu, roditelju i školi: kako djelovati?”, održan 11. travnja u Županijskoj palači.
Rana intervencija
Uvodno predavanje održala je varaždinska pedijatrica dr. Mirjana Kolarek Karakaš, koja je govorila o ranoj intervenciji.
- Želim “nametnuti” temu psihosomatskih bolesti koje se javljaju u najranijoj dobi, kako bi se i u školama pomišljalo na to da se ne stvara toliki pritisak na djecu, jer nije sve samo u ocjenama, već iz škole treba izaći kompetentno te psihički i fizički zdravo dijete. Znanje je jako važno, ali zdravlje nije ništa manje važno - naglasila je Kolarek Karakaš, dodavši da u sustavu rane intervencije ima puno prostora za poboljšanja.
- Puno je problema. Roditelji djece s teškoćama u razvoju lutaju od stručnjaka do stručnjaka, kojih niti nema dovoljno. Ovim skupom želimo potaknuti lokalnu zajednicu na razmišljanje. Iako se odlučuje na nacionalnoj razini, Županija uvijek može dati nadstandard - rekla je pedijatrica.
Roditeljima najčešće pomažu udruge koje se bave poremećajima i teškoćama u razvoju pa se postavlja pitanje što učiniti kako bi dobili sustavnu pomoć.
- Manjkavost sustava se zapravo i očituje u velikom broju udruga, koje s druge strane imaju problem s financiranjem. Potrebno je povezati stručnjake. Mislim da ih i nema toliko malo, već da su razjedinjeni po raznim područjima, a bit rane intervencije je upravo u holističkom i interdisciplinarnom pristupu kako bismo pomogli djetetu u njegovom razvoju - zaključila je Kolarek Karakaš.
S djecom predškolske i školske dobi radi Nenad Jertec, prof. logoped iz Opće bolnice Varaždin, koji se problemom disleksije bavi već 20-ak godina. On je upozorio da je disleksija veliki problem koji sve više raste, te zahvaća oko 10-15 posto djece.
Polazak u školu
- Uvjeti u kojima žive današnja djeca su neadekvatni i produciraju mogućnost da se disleksija pojavljuje u većem obimu. Disleksija se najčešće otkriva kod polaska u školu i tada kreću i aktivnosti kojima se mobilizira škola, roditelji i stručnjaci kako bi djelovali na dobrobit djeteta. Kod takve djece najčešće se primjećuju poteškoće u usvajanju vještina čitanja i pisanja. Oni imaju poteškoće obrade informacije, a vrlo često se javlja i komorbiditet s ADHD-om. Uz smanjenu pažnju i koncentraciju, dijete tako ima višestruke poteškoće u obradi, prijemu i reprodukciji informacije te u razvoju vještina koje potiču kvalitetu učenja - pojasnio je Jertec, a ukazao je i na nedostatak stručnjaka, osobito logopeda.
Što mogu učiniti roditelji, prilagođava li se nastavni proces djeci s disleksijom i disgrafijom te koju od tih poteškoća ima varaždinski župan, pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...
