Denis Peričić, varaždinski književnik, koji je u dosadašnjoj karijeri uspješno ovladao svim novinarskim i književnim žanrovima, osim epova, u četvrtak je u Gradskoj knjižnici Metel Ožegović u Varaždinu pročitao dvije priče iz svoje nove, treće zbirke, ali prve s isključivo kajkavskim pričama, Techno gost, a o knjizi je govorila urednica Božica Pažur, glavna urednica časopisa Kaj i stručnjakinja u području književno-jezične kajkaviane.
Sudeći prema njezinim riječima, ovu knjigu Denisa Peričića čitat ćete s neprestanim smiješkom na licu, naročito one koje spadaju pod „karnevalije“, kao što su Techno Tito (Extended kaj mix), u kojoj "Tito vunzhaja z svoje bukse i, kakti zombi, kreče se po vulicami Dedinja" ili Chuck i Vrak, ali tu su i „fantazije“, koje govore o stvarnim osobama, Ivanu Padovcu ili Miljenku Stančiću, ali ni one nisu bez komike.
Kratka priča – najveća ljubav
U knjizi je riječ o kajkavskim pričama i kratkim prozama koje je autor napisao tijekom proteklih dvadesetak godina, od kojih su brojne nagrađene, a neke su ušle u antologije kajkavske (i ne samo kajkavske) proze. Naime, "Fantažiju o leksikografu" uvrstio je i Joža Skok u svoju "Antologiju hrvatske kajkavske proze", koja počinje s Pergošićem, a završava s Peričićem, no stavio ju je i Šicel i u "Antologiju hrvatske kratke priče", koja sadrži sto najboljih priča stotinu najboljih hrvatskih kratkopričaša. Antologija počinje sa Šenoom, a završava s Peričićem, pričom koja je jedna od rijetkih neštokavskih.
Denis Peričić rekao je da bi mu najljepše bilo da se može cijeli život baviti samo pisanjem kratkih priča, jer je zaljubljenik u tu književnu formu, a za tu su ljubav odgovorni E. A. Poe, J. L. Borges, Antun Gustav Matoš, rani Goran Tribuson, Danilo Kiš, Filip David...
Pisac je spojio svoje dvije najveće zanimacije, kajkavštinu i horor, odnosno fantastiku, u postmodernističkoj juhi u kojoj se, kako je još prije desetak godina primijetila književna kritičarka Jelena Gluhak, miješaju bizarni povijesni podaci i ličnosti, dojmljiva tumačenja simbola, literarni i ini citati te internetske adrese.
Treći dio knjige čine proze koje je napisao u suradnji sa svojom suprugom muzealkom Anitom Peričić.
Naslovnica „Techno gosta“ korespondira s naslovom, pisac je za nju odabrao motiv s plakata davne američke izvedbe Čapekove drame , u kojoj se prvi put spominje riječ robot.
– Lik s plakata kao da objedinjuje motive iz starijim vremenima nadahnutih priča iz prvoga i onih tematski suvremenijih, pomalo i tehnološki uvjetovanih priča iz drugog dijela knjige – rekao je pisac.
Literarni ekolog
Književna večer protekla je onako kako Denis Peričić piše, dinamično, uz nijansu humora, bez imalo uštogljenosti, bez zamuckivanja, iako je na početku priznao da bi mogao zamuckivati zbog treme pred domaćom publikom.
Urednica Božica Pažur u dugačkom je, ali dinamičnom uvodu govorila i čitala o Denisu Peričiću nazivajući ga, između ostalog, posve novim i kreativnim nazivima, od kojih je nekako najbolje zazvučalo – jezični, odnosno „literarni ekolog“, što bi u slobodnom tumačenju značilo da autor dozira rečenice točno onoliko koliko je potrebno, ne zamara čitatelja za priču nepotrebnim informacijama, što je boljka mnogih, čak i iskusnijih pisaca, što znači da literarni ekolog Denis Peričić svoje tekstove savjesno i uredno čisti od smeća – jezičnog smeća.
